Požarevac | Top 10 u gradovima Srbije

Galerija Milene Pavlović Barili

Verovatno najpoznatija Požarevljanka na svetu, Milena Pavlović – Barili rođena je u ovom gradu, a u njenoj rodnoj kući danas je smeštena galerija sa blizu devet stotina originalnih radova poznate slikarke. Jedna od najvrednijih galerija u zemlji osnovana je 1962. godine kada je na jednom mestu sakupljena celokupna umetnička zaostvština umetnice koja se, uzgred, smatra jedinim predstavnikom nadrealizma u srpskom slikarstvu. Osim originalnih ulja na platnu, crteža i grafika, u Galeriji se nalazi i mnoštvo pisanog materijala proizašlog iz pera slavne slikarke, kao i njenih mnogobrojnih poštovalaca. Iako je iz Požarevca otišla kao devojčica, a njen kratak život bio ispunjen putovanjima, rodni grad je u sećanju Milene Pavlović – Barili imao posebno mesto. Nakon prerane smrti slikarke, njena majka Danica je kuću zaveštala državi sa idejom da očuva sećanje na svoju kćer i svetski priznatu umetnicu.

Spomen - kompleks Požarevački mir

Na samo kilometar udaljenosti od centra Požarevca nalazi se jedno, za evropsku istoriju, izuzetno značajno mesto. Naime, na uzvišenju zvanom Sopot, 1718. godine potpisan je takozvani Požarevački mir između Habzburške monarhije i Osmanskog carstva. Ovom mirovnom ugovoru prethodile su godine ratovanja dve velike imperije koje se odvijalo najvećim delom na teritoriji Srbije. Predvođena slavnim vojskovođom Eugenom Savojskim, Austrougarska je u više navrata nanosila teške poraze Turskoj primoravši je na povlačenje i potpisivanje primirja. Iako će trajno povlačenje Turske iz naših krajeva početi znatno kasnije, ovaj događaj smatra se početkom opadanja njene moći na Balkanu. U nedostatku adekvatnih zdanja u samom Požarevcu, Požarevački mir potpisan je pod velikom šatrom podignutom za tu priliku na brdu Sopot. Danas se na tom mestu nalazi spomen-kompleks Požarevčki mir, sa zdanjem u obliku šatora i stalnom postavkom koja simbolično prikazuje potpisivanje primirja dve zarećene strane.

Spomen-kompleks Požarevački mir (FOTO: Zoran Mihajlović)

Etno park Tulba

U neposrednoj blizini Spomen-kompleksa Požarevački mir nalazi se Etno park Tulba, deo požarevačkog Narodnog muzeja u kome je na otvorenom prostoru prikazana tradicionalna arhitektura braničevskog kraja iz 19. veka. U parku se mogu videti autentični stambeni i privredni objekti preneti sa matičnih lokacija, iz donjeg Pomoravlja i sliva Mlave. Ova specifična muzejska postavka je organizovana još 1972. godine, sa ciljem da posetiocima približi način života i tradiciju naroda iz ovih krajeva. Sastavni deo etno parka je i istoimeni restoran u kome se mogu probati tradicionalni kulinarski specijaliteti Braničeva i okoline.

Spomen-park Čačalica

Jedno od omiljenih izletišta Požarevljana nalazi se na brdu Čačalica, udaljenom nešto više od jednog kilometra od centra grada. Radi se zapravo o memorijalnom parku posvećenom sećanju na više hiljada civila i antifašista koji su ovde streljani tokom Drugog svetskog rata. Zaštitni znak ovog parka je skulptura Spomenik slobodi ili popularna Zvezda. U parku se nalazi i spomen-kosturnica borcima Crvene armije, u kojoj počivaju mošti 441. sovjetskog vojnika. Njima u čast u parku je, nakon rata, posađena 441 bela breza, doneta iz tadašnjeg Sovjetskog saveza. Uprkos memorijalnom karakteru, Čačalica je jedno od omiljenih lokaliteta za šetnju, organizovanje izleta i rekreaciju.

Spomenik Slobodi na Čačalici (FOTO: Željko Pajkić)

Arheološki park Viminacium

Nepunih 18 kilometara severno od Požarevca, u ataru sela Kostolac, nalazi se arheološki park i nalazište Viminacijum. Za ljubitelje i poštovaoce istorije ovo arheološko nalazište predstavlja „top“ destinaciju, jer se radi o jednom od najznačajnijih spomeničkih kompleksa antike na Balkanu. Naima, na ovom području se od 1. do 7. veka nove ere nalazilo se jedno od najznačajnijih naselja Rimskog carstva i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, kojoj je pripadao i najveći deo današnje Srbije. Od prvih arheoloških istraživanja krajem 19. veka, pa sve do početka novog milenijuma, otkriveno je na stotine autentičnih objekata i artefakata iz rimskog perioda – kapija, mauzoleja, grobnica, termi, amfiteatara, itd. Reprezentativni muzej otvoren je 2006. godine i predstavlja jednu od najvažnijih tačaka na turističkoj mapi Srbije, koju u velikoj meri posećuju i strani turisti. Turističkom potencijalu ovog lokaliteta značajno je doprinelo i otkriće skeleta mamuta 2009. godine, simbolično nazvanog Vika, koji je takođe izložen u kompleksu Viminacijuma. U ovim jedinstvenim atrakcijama, može se uživati u pratnji vodiča po ceni od 600 (odrasli) i 400 dinara (deca i penzioneri), dok deca mlađa od 10 godina mogu proći besplatno.

Maketa Viminacijuma (FOTO: Nikola Igračev)

Ramska tvrđava

Dvadesetak kilometara severoistočno od Viminacijuma, u malom selu Ram, na izuzetno atraktivnoj lokaciji nad samim Dunavom, izdiže se velelepna srednjovekovna tvrđava. Iako administrativno pripada opštini Veliko Gradište, Ramska tvrđava je najposećenija iz pravca Požarevca. Obnovljena i za posetioce otvorena tek nedavno, na mestu gde Dunav dostiže širinu od preko 3 kilometra, Ramska tvrđava stara je više od pola milenijuma. Sagradili su je Turci 1483. godine, u vreme sultana Bajazita II, kao važan strateški objekat između dva značajna utvrđenja – Smedereva i Golubačkog grada. Turci su, takođe, učestvovali i u njenoj rekonstrukciji čime je kulturno i istorijsko nasleđe Srbije obogaćeno za još jedan atraktivan lokalitet. Obilazak Ramske tvrđave može se obaviti u sopstvenoj režiji ili u pratnji vodiča, po ceni od 300 dinara po osobi. U podnožju tvrđave nalazi se i prijatan kafe u kome se posetilac može okrepiti uz retko lep pogled na veliku reku.

Ramska tvrđava (FOTO: Nikola Igračev)

Srebrno jezero

Samo 20-ak minuta od Ramske tvrđave, u pravcu prema Velikom Gradištu, nalazi se Srebrno jezero - jedno od najpopularnijih kupališta u Srbiji. Stvoreno je 1971. godine, kada je nekadašnji rukavac Dunava presečen dvema branama, čime je stvorena veštačka akumulacija na kojoj hiljade turista provode letnje mesece. Do Srebrnog jezera se može doći sa različitih strana, ali je pravac od Ramske tvrđave nesumnjivo najtraktivniji, zbog puta koji se proteže uz sam Dunav. Skladna prirodna i ambijelntalna celina predstavlja izuzetno prijatno mesto za kupače, pecaroše, porodice sa decom i sve ljubitelje konformnog boravka u prirodi. Srebrno jezero je u potpunosti opremljeno turističkom infrastrukturom i svim pratećim sadržajima – uređenom plažom, šetalištem, restoranima, prelepo uređenim vilama i apartmanima, sportovima na vodi, itd.

Srebrno jezero (FOTO: Nikola Igračev)

Kuća Dobrnjčevih

Za poštovaoce istorije i etnografije još jednu interesantnu destinaciju u Požarevcu može predstavljati Kuća Dobrnjčevih. Kuća koja je pripadala potomcima čuvenog Karađorđevog vojvode Petra Dobrnjca, danas je u vlasništvu grada i prilagođena je u muzejski prostor, sa postavkom koja oslikava kulturu stanovanja u ovom kraju, u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka. Smeštena u centru grada, sa izuzetno lepo uređenim eksterijerom, Kuća Dobrnjčevih je jedno od najreprezentativnijih zdanja Požarevca. Za posetu ovom objektu, pak, neophodna je prethodna najava Narodnom muzeju.

Manastiri

U bližoj ili daljoj okolini Požarevca nalazi se nekoliko pravoslavnih svetinja građenih u moravskom stilu, tipičnom za ovaj deo Srbije. Neke od njih spominju se još u pisanim izvorima iz srednjeg veka (Zaova), za druge se vezuju interesantne legende (Sestroljin, Bradača, Rukumija), dok treće pak važe za čudotvorne (Tumane). Većina ovih manastira je kroz istoriju više puta rušena i obnavljana pa se danas u velikoj meri ne može govoriti o njihovoj autentičnosti. To, međutim, ne umanjuje značaj ovih svetinja koje posećuju na desetine hiljada pravoslavnih vernika iz čitave zemlje.

Manastir Tumane
Manastir Tumane (FOTO: Nikola Igračev)

Ergela Ljubičevo

Ergela Ljubičevo jedna je od najstarijih ergela u Srbiji, osnovana sredinom 19. veka, kada je po naredbi kneza Miloša Obrenovića, njegovo imanje kraj Velike Morave površine oko 300 hektara, pretvoreno u odgajivačnicu rasnih konja. Njegov sin knez Mihailo će kasnije ovo imanje nazvati „Ljubičevo“, po svojoj majci, kneginji Ljubici. Ovde je podignut Ljubičin konak, kao i nekoliko štala, a krajem veka osnovano je i Dunavsko kolo jahača „Knez Mihailo“. Ergela je početkom 20. veka izrasla u instituciju evropskog ranga, sa oko 500 grla. Vremenom je doživljavala uspone i padove, ali je opstala do danas. Najuspešnije grlo ove ergele bio je Ljubičevac, osvajač najveće titule galopskog sporta, Triple krune, a u čiju čast je podignut i spomenik. Ergela Ljubičevo je poprište jedne od najznačajnijih manifestacija u ovom delu Srbije – Ljubičevskih konjičkih igara.