Vršac | Top 10 u gradovima Srbije

Vršačka kula

Vršačka kula je srednjovekovno utvrđenje koje se nalazi na zapadnim obroncima Vršačkih planina. Svojim položajem dominira iznad grada i može se videti iz svih njegovih delova. Utvrđenje je sagrađeno u prvoj polovini 15. veka, nakon pada Smedereva i smatra se da ju je izgradio despot Đurađ Branković. U vojnoj funkciji je ostala sve do početka 18. veka, a za to vreme bila je u posedu Srba, Osmanlija i Austrijanaca i svaki od tih naroda ostavio je svoj trag na njoj. Pored bedema koji opasuju utvrđenje, ističe se i donžon kula visoka 20 metara. Donžon kula služila je kao poslednja zaštita vladara tokom eventualne opsade tvrđave. Vršačka kula je lako dostupna automobilom ili pešice i predstavlja odličan vidikovac sa kojeg se pruža pogled na Vršac i okolinu.

Vršačka kula
Vršačka kula (FOTO: Nikola Igračev)

Vladičanski dvor

Vladičanski dvor jedno je od arhitektonski najlepših zdanja u Vršcu. Dvor je građen od 1750. do 1757. godine, po projektu pruskog arhitekte, u vreme vladike Jovana Georgijevića. Prvobitna barokna fasada promenila je izgled početkom 20. veka i današnje zdanje ima elemente neobaroknog i neorenesansnog arhitektonskog stila. Danas se u dvoru nalaze riznica crkvenih predmeta (odežde i ikone), biblioteka sa retkim knjigama i rukopisima i galerija portreta vršačkih vladika. Najstariji rukopis koji se čuva u riznici je „Vatinsko jevanđelje“ i potiče iz druge polovine 16. veka. Oko dvora se nalazi lepo uređen park koji je okružen autentičnom baroknom ogradom od kovanog gvožđa. U dvoru se nalazi sedište banatskog episkopa, a zdanje predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Vladičanski dvor
Vladičanski dvor u Vršcu (FOTO: Animal and Nature)

Stara apoteka

Stara apoteka, poznata i kao „Apoteka na stepenicama“ je barokno zdanje iz druge polovine 18. veka. U njemu je 1784. godine otvorena prva vršačka apoteka – Kod Spasitelja. Građeno je za potrebe apoteke i tu funkciju je imalo sve do šezdesetih godina 20. veka. Od tada je u sastavu Narodnog muzeja i u njoj je izložena zbirka predmeta iz oblasti istorije zdravstva, spomen zbirka Paje Jovanovića i legat slikara Zorana Petrovića.

Apoteka na stepenicama u Vršcu
Apoteka na stepenicama u Vršcu (FOTO: Irena Cvetić)

Muzej Konkordija

Konkordija je zdanje iz 1847. godine, prvobitno podignuto kao gostionica. Od 1852. u njemu se nalazila Niža realka (gimnazija), a od 1882. godine u njoj je smešten Gradski muzej Vršca. U tom periodu zdanje poprima današnji izgled. Gradski muzej nastao je zauzimanjem arheologa i istoričara Feliksa Milekera koji je radio u njemu kao jedini kustos sve do Drugog svetskog radta. Feliks Mileker izvršio je veliki naučni i kulturni uticaj u Vršcu. Muzej danas poseduje šest zbirki: arheološku, istorijsku, umetničku, etnološku, prirodnjačku i numizmatičku.

Gradski muzej Vršca
Gradski muzej Vršca (FOTO: Strahinja Živković)

Magistrat

Gradska kuća – Magistrat danas predstavlja kompleks od tri celine, nastale u tri različita veka. Najstariji deo zdanja nastao je u prvoj polovini 18. veka i građen je za potrebe Gradske kuće. Gradska kuća je građena u stilu neogotike, a u njene temelje uzidane su povelje i spomenice na latinskom, nemačkom i srpskom jeziku. Zgrada je danas sedište Opštine Vršac i pod zaštitom je države.

Gradska kuća - Magistrat
Gradska kuća - Magistrat (FOTO: Nikola Igračev)

Gradski park

Gradski park u Vršcu jedan je od najstarijih javnih gradskih parkova u Srbiji. Ovaj prostor je pod zelenom površinom od početka 18. veka. Nekada je bio deo privatnog imanja porodice Šeribel i tada se nazivao „Šeribelova bašta“, a od 1797. godine park pripada opštini Vršac. Sredinom 19. veka je proširen i uređen od strane dvorskih baštovana iz Bugarske i Nemačke koji su parku dali oblik botaničke bašte, zasadivši veliki broj egzotičnih stabala i biljaka. Na površini od 6 hektara nalaze se spomenici, fontane i uređene staze. U delu parka koji se naziva „Park heroja“ nalazi se bista i grobno mesto narodnog heroja Žarka Zrenjanina.

Gradski park Vršac
Gradski park Vršac (FOTO: Vladimir Marjanović)

„Dva pištolja“

Zdanje neobičnog naziva „Dva pištolja“ sagrađeno je u drugoj polovini 18. veka i u njoj je nekada radila poznata kafana – hotel. Iako je prvobitna zgrada znatno izmenjena, ona danas predstavlja tipičan primer barokne arhitekture sa sačuvanom autentičnom fasadom. Prema legendi, ime „Dva pištolja“ dobila je nakon Krađorđevog boravka u Vršcu. Prema predanju, Karađorđe je, putujući iz Rusije i Srbiju noćio u ovom konaku. Kako nije imao dovoljno novca da plati prenoćište, ostavio je svoja dva pištolja po kojima je kafana dobila ime.

Sterijina kuća

Sterijina kuća zapravo je zdanje koje je brat Jovana Sterije Popovića 1868. godine sazidao na mestu kuće u kojoj je veliki pisac rođen. Kuća je testamentom zaveštana mladim vršačkim književnicima za njihove potrebe, a danas se u njoj nalazi Sterijin muzej. U kući se nalazi originalni nameštaj koji je pisac koristio kao i brojni originalni rukopisi njegovih drama i komedija.

Sterijina kuća u Vršcu
Sterijina kuća u Vršcu (FOTO: Nikola Igračev)

Verski objekti

Vršačke crkve su nezaobilazni deo identiteta, kulture i duge tradicije grada. Saborna crkva je pravoslavni hram posvećen Svetom Nikoli. Izgrađena je 1785. godine na mestu na kojem se nalazila stara crkva. Uspenska (Mala) crkva sazidana je 1766. godine novcem dobrotvora i trgovca Alekse Nikolića. Katedrala Svetog Gerharda podignuta je 1863. godine na mestu stare crkve, a građena je u stilu neogotike. Kapela Svetog Roka sazidana je 1739. godine u znak zahvalnosti zbog prestanka epidemije kuge. Ova barokna crkva jedna je od najstarijih građevina u gradu. Živopisna rumunska crkva Svetog Spasa sazidana je početkom 20. veka u vizantijskom stilu.

Kapela svetog Roka
Kapela svetog Krsta

Selo Gudurica

Selo Gudurica nalazi se nadomak Vršca, na padinama Vršačkog brega, i poznato je po vinogradarstvu i proizvodnji kvalitetnog vina. Vršačko vinogorje jedno je od najstarijih u ovom delu Evrope, a tradicija gajenja vinove loze potiče još iz rimskog perioda. Gudurica je imala zanimljivu prošlost. Prvo su je naselili Srbi nakon Kosovske bitke, zatim Nemci koji su sve do Drugog svetskog rata činili većinu stanovništva. Danas je Gudurica pravi mozaik kultura jer u njoj živi oko 14 različitih nacija (Srbi, Makedonci, Slovenci, Nemci…). Većina stanovništva Gudurice i susednog sela Veliko Središte posvećena je gajenju vinove loze te je ovo selo postalo nezaobilazna stanica za ljubitelje kvalitetnih vina. Putnici mogu degustirati vino u starim, rekonstruisanim kamenim podrumima u kojima se danas nalaze poznate vinarije.

Vinarije u Gudurici
Vinski podrum