Kraljevo | Top 10 u gradovima Srbije

Trg srpskih ratnika

Centralni gradski trg Kraljeva, mesto okupljanja, druženja i istorije danas je poznat i kao „Trg kod Milutina“. U pitanju je tipičan trg kružnog oblika u kome se spajaju četiri ulice važne gradske ulice. U njima se nalaze stare gradske kuće od kojih su neke sagrađene i tokom 19. veka. Na trgu dominira Spomenik srpskim ratnicima koji je podignut 1934. godine u čast stradalim vojnicima u Balkanskim i Prvom svetskom ratu. Predstavljen je figurom srpskog vojnika koji drži pušku i zastavu. Spomenik i trg zajedno čine jedan od najvećih sunčanih časovnika u Evropi, pri čemu vrh puške na spomeniku, tokom sunčanih dana ispisuje tačno vreme na površini trga.

Trg srpskih ratnika u Kraljevu
Trg srpskih ratnika u Kraljevu

Narodni muzej

Poseta Kraljevu ne bi bila potpuna bez obilaska Narodnog muzeja, ustanove koja čuva istoriju, tradiciju i kulturu Zapadnog Pomoravlja. Muzej je osnovan 1950. godine, u vreme kada se Kraljevo zvalo Rankovićevo (po Aleksadru Leki Rankoviću). Od prve decenije nastanka muzej poseduje pet velikih i vrednih zbirki iz oblasti arheologije, numizmatike, etnologije, istorije i umetnosti. Danas se muzej nalazi u starom školskom zdanju koje je koje je adaptirano za potrebe muzejskih postavki. Stalna postavka prikazuje istoriju, običaje, nošnju i umetnička dela iz Kraljeva i okoline, od praistorije do današnjih dana i sigurno je najbolji način na koji putnik može da se upozna sa istorijom grada.

Saborna crkva Svete trojice

Glavna i najveća kraljevačka crkva nalazi se u Staroj čaršiji, delu grada koje je i pod turskom okupacijom naseljavalo srpsko stanovništvo. Podignuta je na mestu stare crkve brvnare u kojoj je nekom prilikom prenoćio Miloš Obrenović. Legenda kaže da je usnio veliku crkvu na tom mestu i obavezao se da će je i sagraditi što je i započeo 1824. godine. Današnji izgled crkva dobija tek 1839. godine.

Saborni hram Svete Trojice u Kraljevu

Spomen park Kraljevački oktobar

Spomen park posvećen Kraljevčanima koji su stradali u masovnim nacističkim egzekucijama 1941. godine. Početkom oktobra 1941. godine nemačka vojska ušla je u Kraljevo i uhapsila nekoliko hiljada žitelja. U isto vreme kada i u Kragujevcu, izvršavajući naredbu „100 za jednog“ Nemci su od 15. do 20. oktobra streljali oko 3000 ljudi. Po ovom događaju snimljen je i film „Crvena zemlja“ 1975. godine. Krajem šezdesetih godina prošlog veka izgrađen je Spomen park u Kraljevu, površine 12 hektara u kojem su obeležene grobnice stradalih 1941. godine.

Gospodar-Vasin konak

Gospodar Vasa bio je brat od ujaka kneginje Ljubice Obrenović. Prema legendi, Vasa bio i najvažniji obaveštajac knjaza Miloša, jedan od njegovih najvernijih prijatelja i pisar tokom Drugog srpskog ustanka. Drugovao je i sa Vukom Karadžićem, a o tome svedoči 66 pisama koja je sa njim razmenio. Kuća koju je Vasa sagradio pred kraj života, oko 1830. godine, nalazi se u Parku Svetog Save. Građena je u tradicionalnom stilu i predstavlja tipičnu gradsku i gospodsku kuću iz sredine 19. veka.

Nakon Vasine smrti kuća je pripala eparhiji, a Vladika Nikolaj Velimirović 1936. godine premestio je sedište Žičke eparhije u konak. Nakon rata u konaku je radio Narodni muzej sve dok nije preseljen na današnju lokaciju. Danas se u Vasinom konaku nalazi Pravoslavni duhovni centar „Vladika Nikolaj Velimirović“.

Gospodar-Vasin konak u Kraljevu

Muzej slatka

Kraljevo može da se pohvali da ima verovatno najslađi muzej u Srbiji. Porodica Cvetić, naslednici nekada velikog kraljevačkog trgovca vinom Filipa Cvetića, nakon denacionalizacije porodične kuće došli su na ideju da naprave Muzej slatka. Slatko, kao gastronomski specijalitet počinje da se koristi u našoj kuhinji početkom dvadesetog veka, u isto vreme kada je i sagrađena Kuća Cvetića u kojoj se nalazi muzej. Pored Srbije, slatko se konzumira još samo u Grčkoj i Bugarskoj. U ovom slatkom muzeju, u autentičnoj gradskoj kući s početka 20. veka možete se upoznati sa tradicionalnim pravljenjem ovog specijaliteta, načinom posluživanja a možete i degustirati tridesetak vrsta domaćeg slatka.

Mataruška banja

Mataruška banja nalazi se desetak kilometara zapadno od Kraljeva, nedaleko od manastira Žiča. Banjska topla i mineralna voda otkrivena je nakon velike poplave Ibra 1897. godine kada se u ogoljenom priobalju pojavio nov izvor. Početkom 20. veka nastaju prve vile oko izvora i time započinje lečilišna istorija banje. Danas se oko banje nalazi naselje, park i spa centri.

Mataruška banja
Mataruška banja (FOTO: Slaviša Grčić)

Manastir Žiča

Manastir Žiča udaljen je oko 6 km zapadno od Kraljeva. Manastirska crkva svetog Spasa posvećena je Hristovom vaznesenju, a izgradnja je trajala između 1206. i 1217. godine. Ktitor crkve bio je Stefan Prvovenčani, prvi srpski krunisani kralj iz loze Nemanjića. Ipak, za izgradnju manastira daleko veći značaj ima njegov brat Rastko, poznatiji kao Sveti Sava, koji je po dobijanju nezavisnosti srpske arhiepiskopije 1219. godine izabrao Žiču za sedište srpske crkve.

U manastirskoj crkvi krunisano je sedam srpskih kraljeva. Prema legendi za svakog krunisanog kralja otvarana su nova vrata u zidu kroz koja bi kralj prošao nakon krunisanja a zatim bi bila zazidana. Zbog toga se često može čuti naziv „Sedmovrata Žiča“.

Po arhitektonskom stilu Žiča pripada raškoj graditeljskoj školi i jedan je od njenih najraskošnijih primera. Smatra se da su isti majstori gradili Studenicu i Žiču. Čitava fasada crkve okrečena je jarko crvenom bojom sa belim detaljima.

Žiča je jedan od retkih srednjovekovnih manastira smeštenih u ravnici, na otvorenom prostoru. Možda upravo zbog položaja, manastir je više puta pustošen, rušen i obnavljan. Rušili su ga brojni osvajači a nije ga poštedeo ni zemljotres 1987. godine. Nakon zemljotresa Crkva Svetog spasa je detaljno obnovljena i vraćen joj je izgled iz 13. veka. Žiča je danas spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Manastir Žiča
Manastir Žiča (FOTO: Marina Lukač)

Tvrđava Maglič

Na svega 25 km od grada, na putu prema Novom Pazaru i na mestu gde Ibar pravi meandar oko planine Stolovi smešten je jedan od najbolje očuvanih srednjevekovnih srpskih gradova – Maglič. Utvrđenje potiče iz 14. veka, a smešteno je na mestu odakle je bilo moguće kontrolisati prolaz kroz dolinu Ibra. Današnji kompleks sastoji se od bedema dugačkih 270 m, osam kula, palate i crkve Svetog Đorđa. Deo doline Ibra pod Magličem poznat je kao Dolina jorgovana. Prema legendi jorgovani su posađeni u čast dobrodošlice Jeleni Anžujskoj, srpskoj kraljici i ženi kralja Stefana Uroša I. Unutar zidina tvrđave svakog proleća održava se i glavni deo manifestacije Dani jorgovana.

Kafana Pariz

Najstarija kafana u Kraljevu, smeštena u zdanju nekadašnjeg hotela „Pariz“ na Trgu srpskih ratnika. Kultno mesto Kraljeva, koje miriše na neka davna vremena i koje čuva istoriju na svojim zidovima. Uz tradicionalna jela, kolače i kafanski žamor, Pariz je mesto koje ostaje urezano u sećanju.

Kraljevo_Hotel Pariz
Kafana Pariz u Kraljevu