Žil Vern | Poreklo naziva ulica

Žil Vern (1828 - 1905) bio je francuski pisac, autor verovatno najznačajnijih avanturističkih romana u istoriji svetske književnosti i nesumnjivo jedan od omiljenih pisaca mlađe generacije širom sveta.

Rođen je u Nantu, u imućnoj porodici advokata i brodovlasnika. Provodeći detinjstvo u porodičnoj vikendici na Loari, posmatrajući veliku reku i brodove, te slušajući brojne pustolovine svog dede, bivšeg mornara, Žil Vern je odmalena bio upoznat sa pojmom avanture, koji će kasnije biti i osnovni motiv njegovih romana.

Stekavši osnovno i srednje obrazovanje u lokalnom katoličkom internatu, u duhu porodične tradicije poslat je u Pariz na studije prava. Ipak, upoznavši se u Parizu sa čuvenim Aleksandrom Dimom, te drugujući intenzivno sa njegovim sinom, takođe budućim književnikom, Žil Vern je spontano zakoračio u književne krugove i počeo da piše, zapostavljajući pravo za koje, istina, nikada nije ni imao naročito velika interesovanja.

Prva pisanija Žila Verna bili su pozorišni komadi koji nisu imali značajnijeg uspeha. Takođe, mnoštvo drama, eseja, pesama i pripovedaka izašlo je iz njegovog pera dok se Vern konačno nije pronašao u žanru avanturističkih romana zasnovanih na kombinaciji naučnih otkrića i dečije mašte, sa kojima je započela i njegova internacionalna slava.

„Pet nedelja u balonu“, „Put u središte Zemlje“, „Od Zemlje do Meseca“, „Deca kapetana Granta“, kultni „Put oko sveta za 80 dana“ i „20 hiljada milja pod morem“ - samo su neki od romana koji su Žilu Vernu doneli svetsku slavu i do danas status drugog najprodavanijeg i najprevođenijeg pisca u istoriji, odmah iza Agate Kristi.

Većina Vernovih romana svrstava se u klasike svetske književnosti, a sam pisac smatra se jednim od otaca naučne fantastike u literaturi.

Krajnje interesantnu sudbinu doživeo je Vernov „proročki“ roman iz 1863. godine „Pariz u 20. veku“, u kome pisac govori o mladiću Mišelu, otuđenom i nesnađenom u svetu visoke tehnologije, brzih vozova, staklenih zgrada, nemilosrdne trgovine i društvenog raslojavanja. Smatrajući ga isuviše mračnim za to vreme, izdavači su odlagali štampanje ovog romana, da bi ga Vern potom zaključao u svoj sef. Isti je otkriven tek mnogo godina nakon smrti Žila Verna i prvi put objavljen posthumno, tek 1994. godine.

Kao uspešan pisac, Žil Vern izgradio je i uspešnu političku karijeru, sa uspehom predsedavajući skupštinom grada Amijena punih 15 godina.

Slavni pisac umro je u 78. godini, slep od dijabetesa.

„Put oko sveta za 80 dana“ i „20 hiljada milja pod morem“ su više od sto godina neizostavni deo školske lektire širom sveta i besmrtni pečat Žila Verna.

Ime slavnog francuskog pisca danas nosi i jedna ulica u beogradskoj Sremčici.

Ulica Zila Verna