Ćele kula | Muzeji Srbije

Malo je onih koji barem jednom u životu, u školskim danima, nisu posetili jedan od najtužnijih ali i najbizarnijih spomenika na svetu. U pitanju je Spomen-muzej Ćele-kula, atipična kula kockastog oblika, u čije je zidove, umesto cigli i kamena, uzidano preko 950 ljudskih lobanja.

Bilo je to nakon čuvene Čegarske bitke, 1809. godine, kada je u znak odmazde prema pobunjenom stanovništvu, turski zapovednik Niša, Huršid-paša, odlučio da pokaže pobunjenim Srbima kako će proći oni koji se podignu protiv Otomanskog carstva.

Jedan od zidova Ćele kule (FOTO: narodni muzej Niš)

Svirepa osveta podrazumevala je odrubljivanje glava pobijenih srpskih vojnika i njihovo ugrađivanje u sva četiri zida kule, pomoću kreča i peska. Od kože oguljene lobanje bile su poređane u četrnaest redova i okrenute na spolja, predstavljajući stravičan prizor za svakog prolaznika. Da simbolika bude veća, kula je sazidana tik pored puta koji je vodio ka Carigradu, nekada carigradskog druma, a današnjeg Bulevara Dr Zorana Đinđića, kao opomena svih balkanskim narodima.

Bizarnost Ćele-kule uticala je da narednih godina i sami turski zapovednici u Nišu insistiraju na rušenju ovog varvarskog spomenika. Zbog većinski turske raje, međutim, to nikadanije učinjeno.

Paradoksalno, ali Turci su ovime učinili uslugu srpskom narodu jer je Ćele-kula na taj način sačuvana i zaštićena od zaborava, tim pre što, sem u nekoliko putopisa, pisani tragovi o njoj gotovo da ne postoje. Čovek zahvaljujući kome je Evropa prvi put bila obaveštena o postojanju jednog stravičnog spomenika bio je francuski pesnik Alfons de Lamartin.

skull-and-crossbones-77950_1920

Mnogo godina prošlo je dok Ćele-kula nije označena kao istorijski spomenik vredan pomena i zaštite. To se desilo tek nakon oslobođenja Niša, krajem 19. veka, kada je pored kule podignuta kapela posvećena postradalim vojnicima.

U međuvremenu, kula je podlegla zubu vremena i znatno oronula. Tome je, istina, ,,kumovalo“ i srpsko stanovništvo koje je, iz humanih i hrišćanskih razloga, krišom odvajalo lobanje od zidova i polagalo ih u zemlju, po srpskim običajima.

Stoga, danas u Ćele-kuli ima ,,svega“ 58 lobanja, konzerviranih i zaštićenih od daljeg propadanja. Zastrašujuća građevina pretvorena je u spomen-muzej, koji godišnje poseti više destina hiljada turista ili prolaznika. Centralno mesto u kuli, na pijadestalu, zauzima lobanja vojvode Stevana Sinđelića, svojevremeno takođe uzidana u kulu.

Ćele-kula deo je niškog Narodnog muzeja i može se posetiti svakog dana, osim ponedeljka, u periodu od 9 do 19 časova. Cene ulaznica iznose 200 dinara za odrasle, odnosno 150 dinara za decu.