Valjevo | Top 10 u gradovima Srbije

Tešnjar

Najpoznatiji valjevski kvart, koji i danas krase arhitektura i duh 19. veka, naziva se Tešnjar i nalazi u samom centru grada, uz desnu obalu Kolubare. Tešnjar je, sa svojom glavnom Birčaninovom ulicom, poznat i kao stara valjevska čaršija, prepoznatljiva po desetinama dućana, zanatskih radnji i kafana. Nekada centar svih gradskih dešavanja, u kome je od jutra do mraka sve vrvelo od života, prolaznika i prodavaca, Tešnjar danas predstavlja deo grada koji, nažalost, polako podleže zubu vremena. Ipak, autentičnost kaldrme, starih zdanja i celokupnog ambijenta i dalje čini ovu ulicu jedinstvenom u čitavoj Srbiji i nezaobilaznom destinacijom pri poseti Valjevu. Svake godine u avgustu, ovde se održava nadaleko poznata kulturna manifestacija „Tešnjarske večeri“, tokom koje Tešnjar (barem tokom tih nekoliko dana) podseti na slavne dane kada se u njemu odvijao celokupni društveni život Valjeva.

Tešnjar, Valjevo
Birčaninova ulica, Tešnjar (FOTO: Nikola Igračev)

Muselimov konak

Prelaskom mostića preko Kolubare stupa se na glavni gradski trg u Valjevu – Trg vojvode Mišića. Pored spomenika slavnom vojvodi balkanskih i Prvog svetskog rata, u bližoj okolini trga nalaze se i spomenici pesnikinji Desanki Maksimović, vojvodi Iliji Birčaninu, knezu Aleksi Nenadoviću i spomenik posvećen Seči knezova, događaju koji je presudno uticao na podizanje Prvog srpskog ustanka. Ipak, najznačajnije zdanje i ujedno najstariju zgradu u Valjevu predstavlja Muselimov konak iz 18. veka. Nekada administrativno sedište turskog upravitelja Valjevske nahije, u čijem se podrumu nalazila tamnica iz koje su Ilija Birčanin i Aleksa Nenadović povedeni na pogubljenje, Muselimov konak danas predstavlja izložbeni prostor posvećen Prvom i Drugom srpskom ustanku, odnosno Seči knezova. Deo je valjevskog Narodnog muzeja i spomenik kulture od velikog istorijskog značaja.

Muselimov konak
Muselimov konak (FOTO: Nikola Igračev)

Kula Nenadovića

Ništa manje istorijski značajna građevina i svojevrsni simbol Valjeva jeste 18 metara visoka Kula Nenadovića, smeštena na brdu Kličevac, nepun kilometar od centra grada. Izgradio ju je vojvoda Jakov Nenadović (brat kneza Alekse) 1813. godine, kao manje vojno utvrđenje, koje su ubrzo preoteli Turci i od njega načinili zatvor. Po oslobođenju Valjeva u Drugom srpskom ustanku, kula je srušena da bi dvadesetak godina kasnije bila obnovljena, do kraja veka služivši kao barutni magacin. Kao i Muselimov konak, Kula Nenadovića je stavljena pod zaštitu države kao važan spomenik kulture i istorije i pretvorena u izložbeni prostor sa stalnom postavkom.

Kula Nenadovića
Kula Nenadovića (FOTO: Marko Ivić)

Spomen-park Vidrak

Takođe nepun kilometar od centra grada, ali na sasvim drugu stranu, prema jugu i manastirima Ćelije i Lelić, nalazi se prelepo uređeni park sa još lepšim pogledom na Valjevo. U pitanju je Spomen-park Vidrak, posvećen palim borcima socijalističke revolucije u Drugom svetskom ratu, a u čijem je središtu grandiozni spomenik partizanskog heroja Stjepana Filipovića. Skulptura visoka 16 metara urađena je po ugledu na poslednju fotografiju Filipovića, snimljenu pred njegovo pogubljenje. Park predstavlja jedno od omiljenih izletišta Valjevaca i mesto sa koga se može sagledati definitivno najlepša panorama Valjeva.

Spomen-park Vidrak
Spomen-park Vidrak, spomenik Stjepanu Filipoviću (FOTO: Nikola Igračev)

Petnica

Oko 7 kilometara udaljeno od centra Valjeva, nalazi se Petnica, selo koje se naizgled ni po čemu ne razlikuje od ostalih sela valjevskog kraja. Ipak, ono što ga stavlja na turističku mapu Srbije jeste činjenica da se u njegovom ataru nalazi nekoliko značajnih i turistički veoma privlačnih lokaliteta. Jedan od njih je Petnička pećina, arheološki i speleološki veoma značajan objekat, a kao pojava izuzetno atraktivan i za turiste. Pećina ima dva ulaza (gornji i donji), iz nje ističe rečica Banja (pritoka Kolubare), a na njenom ulazu, u nesvakidašnjem ambijentu, nalazi se i restoran. Pećina je do 90-ih godina prošlog veka bila turistički uređena, da bi potom bila sasvim zapuštena. Danas je na raspolaganju uglavnom znatiželjnim (avan)turistima, na sopstvenu odgovornost.

Na prilazu pećini iz pravca Valjeva, ubrzo nakon isključenja sa glavnog puta, nalazi se Sportsko-rekreativni centar Petnica, sa termalnim bazenima i sportskim terenima.

Kilometar udaljena od pećine smeštena je i čuvena Istraživačka stanica Petnica – institucija koja se već decenijama bavi razvojem i promocijom nauke i kulture među mladima i koja svake godine okuplja na desetine darovitih učenika i studenata zainteresovanih za prirodne, društvene i tehničke nauke.

Turistički potencijali ovog malog sela ovim se ne završavaju. Naime, svega par stotina metara od Istraživačke stanice nalazi se i Petničko jezero, vodena akumulacija povšine oko dva hektara nastala pregrađivanjem potoka Pocibrava. Ovo jezerce, čija je prvobitna namena zaštita od bujičnih poplava, predstavlja i popularnu destinaciju za pecaroše.

Petnička pećina
Petnička pećina (FOTO: Stevan Mirjačić)

Kanjon reke Gradac

Gradac je jedna od dve valjevske reke koja se nedaleko od centra grada uliva u Kolubaru. Smeštena u betonirano korito u svom donjem toku, svojim pitomim izgledom baš ničim ne ukazuje da samo 30-ak kilometara uzvodno protiče kroz veličanstvenu klisuru, koja u određenim delovima ima i odlike kanjona (izrazito strme dolinske strane). Šetnja ovom dolinom predstavlja pravi užitak za sve avanturiste i ljubitelje netaknute prirode. Voda Gradca je u gornjem toku toliko čista da se iz nje može piti, što u Srbiji više nije tako čest slučaj. Činjenica da se tokom šetnje kanjonom reka mora i pregaziti na nekoliko mesta doživljaj pretvara u pravu avanturu, a saznanje da se u klisuri nalazi i više desetina kraćih i dužih pećina je u potpunosti zaokružuje. Ipak, da se ne radi o potpunoj divljini svedoči i i nekolicina prelepih čardi sa ribnjacima sveže pastrmke na kojima se može okrepiti, kao i par srednjovekovnih manastira koje ne bi trebalo zaobići.

Kanjon Gradca
Kanjon Gradca (FOTO: Nikola Igračev)

Valjevski manastiri

U valjevskom kraju nalazi se i nekoliko pravoslavnih manastira među kojima se starošću, lepotom i/ili značajem naročito ističu Ćelije i Lelić.

Manastir Ćelije smešten je u živopisnom okruženju klisure Gradca, na levoj obali reke, oko 6 kilometara jugozapadno od Valjeva. Veruje se da potiče iz 13. veka i da je zadužbina kralja Dragutina Nemanjića. Od svog osnivanja, manastir je vekovima bio duhovno uporište i središte pismenosti i društvenih aktivnosti u valjevskom kraju. Poznat je i po tome što je u njemu živeo i upokojio se veliki pravoslavni duhovnik i filozof, otac Justin Popović (1894 - 1979). U manastirskoj porti, obeležen stećkom, nalazi se i grob vojvode Ilije Birčanina, pogubljenog u seči knezova 1804. godine.

Manastir Lelić nalazi se u istoimenom selu, oko 11 kilometara jugozapadno od Valjeva. Zadužbina je svetog vladike Nikolaja Velimirovića, jednog od najumnijih Srba u istoriji, čije mošti počivaju u manastirskoj crkvi, nakon prenosa iz SAD 1991. godine. Nekada samo mesna crkva, Lelić je dobio status manastira tek 1996. godine.

Od manastira u valjevskom kraju ističu se još i manastiri Jovanja i Pustinja.

Manastir Lelić
Manastir Lelić (FOTO: Nikola Igračev)

Divčibare

Jedno od najpopularnijih zimovališta u Srbiji nalazi se na planini Maljen, oko 35 kilometara udaljeno od Valjeva. Visoravan koja se u proseku nalazi na nešto više od 1000 metara nadmorske visine nudi sjajne mogućnosti za zimske sportove tokom hladnijih meseci, ali i za prijatne šetnje, različite sportske aktivnosti i rekreaciju na čistom vazduhu u ostatku godine. Šume, livade i čisti potoci, pešačke i biciklističke staze, autentična etno-domaćinstva, mnoštvo zabavno-rekreativnog sadržaja i zasigurno mala udaljenost od Valjeva i Beograda, čine ovaj prostor atraktivnim za posetioce tokom čitave godine. Hoteli, odmarališta i vikendice na Divčibarama čine Maljen najpopularnijom od svih valjevskih planina.

Vidikovac na Crnom vrhu, Divčibare
Vidikovac na Crnom vrhu, Divčibare (FOTO: Aleksa Savić)

Brankovina

Desetak kilometara severno od Valjeva, na putu prema Koceljevi, nalazi se Brankovina – selo bogatog kulturno-istorijskog nasleđa sa izuzetno značajnim mestom na turističkoj mapi Srbije. Jedna od nezaobilaznih destinacija svake školske ekskurzije jeste Spomen-kompleks u Brankovini u kome su sačuvani retki primerci narodnog graditeljstva iz 18. veka. U pitanju su takozvane sobrašice (omanje drvene kućice), zatim čuveni Vajat Nenadovića, stara škola (prote Matije Nenadovića), crkva Svetih Arhanđela i nezaobilazna spomen-soba i škola u kojoj je učila jedna od naših najvećih pesnikinja Desanka Maksimović. U većini ovih objekata organizovane su muzejske postavke posvećene životu slavne porodice Nenadović, a u kompleksu se nalazi i grobno mesto velike pesnikinje.

Radna soba Desanke Maksimović
Radna soba Desanke Maksimović, Brankovina (FOTO: Nikola Igračev)

Festival duvan-čvaraka

U velikom broju kulturnih i zabavnih manifestacija kojima se Valjevo može pohvaliti, teško je izdvojiti samo jednu reprezentativnu. Ipak, po svojoj autentičnosti, Festival duvan-čvaraka je jedinstvena manifestacija u čitavoj Srbiji, pa i u svetu. Naime, duvan-čvarci predstavljaju svojevrstan brend valjevskog kraja, originalni mesni delikates koji se na poseban način priprema od svinjske masti i slanine. Receptura stara više od dva veka vodi poreklo iz valjevskog kraja i ima zaštićeno poreklo. Već 15 godina, svake jeseni uoči Miholjdana (početkom oktobra), na kolubarskom keju u centru grada organizuje se takmičenje u pripremi duvan-čvaraka, koji se potom mogu degustirati i kupiti. Dvodnevnu manifestaciju, kao i obično, prati raznovrstan kulturni i muzički program, čime Festival duvan-čvaraka postaje prava gradska svetkovina i jedan od zaštitnih znakova Valjeva.