Car Jovan Nenad | Poreklo naziva ulica

Jeste li znali da su Srbi, nakon Dušana i Uroša, imali još jednog cara?

Naime, nakon čuvene Mohačke bitke i teškog poraza Ugarske kraljevine od Osmanskog carstva 1526. godine, u južnom delu Ugarske nastupa period potpune anarhije.

Vreme privremenog bezvlašća, sposobni vojskovođa Jovan Nenad koristi da sa svojom vojskom, koja je brojala oko 15 000 vojnika, mahom Srba koji su nakon sloma srpske srednjevekovne države prešli Savu i Dunav i naselili južne pogranične delove Kraljevine, zauzme dobar deo današnje Vojvodine, uspostavi vlast nad njom i pokuša da obnovi srpsku državu, proglasivši sebe carem.

Nepriznato srpsko ,,carstvo’’ Jovana Nenada, sa prestonicom u Subotici i kasnije Segedinu, trajalo je nepunih godinu dana (1526-1527), a obuhvatalo je celu Bačku, delove Banata i Srema, kao i najjužnije delove današnje Mađarske.

Car Jovan Nenad jedna je od najmisterioznijih ličnosti srpske istorije. O njemu se nije mnogo znalo ni dok je živeo, a ne zna se mnogo ni danas, mnogo vekova kasnije.

Iako nema istorijskih dokaza o njegovom etničkom poreklu, on sam tvrdio je da je potomak srpskih despota, kao i vizantijske dinastije Paleolog. Sa druge strane, zbog naglašene tamnije puti (imao je nadimak Crni čovek i Crni Jovan) i istočnjačkih manira i običaja koje je uspostavio na svom dvoru, mnogi istoričari sumnjaju da je uopšte bio slovenskog porekla.

Bilo kako bilo, sposobni vojskovođa bio je omiljen u narodu, ali ne i među srpskim plemstvom. Uspevao je da okupi veću vojsku i od ugarskih i habzburških kraljeva koji su se zbog toga trudili da ga privuku, svaki na svoju stranu. Priklonivši se Habzburzima, postao je neprijatelj Ugara koji su ga 1527. godine i ubili.

Spomenik caru Jovanu Nenadu u Subotici
Spomenik Caru Jovanu Nenadu na istoimenom trgu u Subotici (FOTO: Darko Mihailović)

O značaju ili strahu od njegove ličnosti možda i najbolje svedoči istorijski podatak da je, nakon ubistva, njegova odsečena glava danima bila izložena na bedemu Budimske tvrđave, kao trofej.

Kratkotrajna srpska država u Vojvodini time je prestala da postoji, ali je ideja o njoj nastavila da živi i među budućim generacijama prečanskih Srba, da bi se 1918. konačno otelotvorila, prisajedinjenjem Vojvodine Kraljevini Srbiji i stvaranjem Kraljevine SHS.

Stoga se car Jovan Nenad smatra prvim i najvećim srpskim državnikom u Vojvodini, političarem i narodnim vođom vojvođanskih Srba i začetnikom ideje o srpskom ujedinjenju. Njegovo ime danas nose ulice u Kruševcu, Zrenjaninu, Novom Sadu i Sremskoj Kamenici, a veličanstveni spomenik nalazi se danas na istoimenom trgu u centru Subotice.