Šabac | Top 10 u gradovima Srbije

Šabačka tvrđava

Šabačka tvrđava predstavlja ostatke nekadašnjeg srednjovekovnog utvrđenja Savacium i nalazi se nedaleko od centra Šapca, na samoj obali Save. Smatra se da je podignuta 1471. godine od strane Osmanlija po uzoru na mnogobrojna utvrđenja na Savi i Dunavu. Podignuta je na mestu srednjovekovnog grada Zaslon i služila je kao baza za Osmanlijske napade na Slavoniju. Tvrđava je imala devet kula i mogla je da primi oko 1300 vojnika. Prvobitne zidine građene su od drveta i nabijene zemlje ali iako je građena na ovakav način, tvrđava je bila teško osvojiva. Ugari su njome vladali od 1476. godine do 1521. godine kada su je ponovo osvojili Turci. Zanimljivo je da je u tvrđavi, od strane ugarskog kralja Mateja Korvina, svojevremeno bio zarobljen i Vlad Cepeš po kome je nastao lik grofa Drakule.

Šabačka tvrđava Savacium (FOTO: Romuald Pala)

Narodni muzej Šabac

Šabački narodni muzej osnovan je 1955. godine kao Gradski muzej. Muzejska kolekcija počela je da se stvara još početkom 20. veka i sve do osnivanja muzeja, bila je izložena u gradskoj biblioteci. Od osnivanja muzej se nalazi u zgradi stare polugimnazije, koja je izgrađena još 1857. godine. U muzeju postoji pet odeljenja: arheologija, istorija umetnosti, istorija, etnologija i numizmatika. Muzej poseduje preko 150 000 predmeta koji su raspoređeni u 15 zbirki. U okviru muzeja nalaze se i Muzej šabačkih Jevreja i Muzejska postavka ,,Boj na Mišaru”.

Narodni muzej u Šapcu (FOTO: Mister No)

Park nauke

Park nauke otvoren je 2013. godine i prvi je te vrste u Srbiji. Kroz 30 interaktivnih instalacija posetioci na očigledan način mogu da se upoznaju sa pojavama iz oblasti fizike, geografije, astronomije, biologije i hemije. Park je napravljen u okviru Centra za naučno usavršavanje i namenjen je svim uzrastima, prvenstveno mladima. U oviru parka može se videti model DNK, sunčani časovnik, Njutnovo klatno, solarni panel, kristalne rešetke i mnoštvo maketa koje demonstriraju različite pojave i procese.

Šabački vašar

Već više od sto godina, svakog 21. septembra, na Malu Gospojinu organizuje se nadaleko čuveni Šabački vašar. Vašar traje do pet dana i održava se na šabačkom vašarištu. Jedan je od retkih preostalih vašara u Srbiji koji okuplja čak i do nekoliko desetina hiljada ljudi. U prošlosti, vašar je predstavljao preteču sajma poljoprivrede i privrede ali je vremenom, posebno nakon Drugog svetskog rata izrastao u pravu manifestaciju. Posećuju ga i strani i domaći gosti a kao i svaki vašar, posebno je interesantan deci zbog velikog broja atrakcija.

Etno park Sovljak

Etno park Sovljak je kompleks od nekoliko autentičnih objekata, primeraka klasične mačvanske arhitekture s kraja 19. i početka 20. veka. Izgrađen je 1971. godine i u okviru etno parka se nalaze stara mačvanska kuća, ambar, staja, kolarnica, trem i hlebna peć. Uz kuću se nalazi i drvo lipe prečnika malo manjeg od 2 metra. U kući se nalazi stalna postavka mačvanskih slikara, a osim slika moguće je videti i mnoštvo starih alata koji su se koristili u poljoprivredi i zanatstvu.

Spomenik na Mišaru

Monumentalni spomenik na Mišaru podignut je u čast srpskim ratnicima stradalim u Boju na Mišaru 1806. godine, za vreme Prvog srpskog ustanka. Mišarska bitka odigrala se između srpske i turske vojske i jedna je od najznačajnijih bitaka iz tog perioda. Sa svega četiri topa, srpski ustanici sa Karađorđem na čelu uspeli su da pobede Osmanlije. Posle ove velike pobede, Šabac je vraćen pod vlast Srbije. Iako je na turskoj strani, među vojnicima bilo i francuskih vojnika, Napoleon je zbog hrabrosti i nesvakidašnjeg vojničkog podviga odlikovao vožda Karađorđa 1809. godine. Spomenik na Mišaru je izgrađen u vidu obeliska visine 5,6m. Postavljen je 1906. godine na stogodišnjicu Mišarske bitke. Spomenik se nalazi u istoimenom selu pored puta Šabac – Beograd.

Spomenik Karađorđu i mišarskim junacima (FOTO: Estela Radonjić)

Tabanovačka jezera

Nalaze se u istoimenom selu nedaleko od Šapca i predstavljaju akumulacije nastale iskopavanjem šljunka. Kada je osamdesetih godina prekinuta eksploatacija šljunka, podzemne vode su brzo ispunile basene i stvorile odlično mesto za rekreaciju i odmor. Postoje tri jezera koja se prostiru na površini od 24 hektara. Procenjuje se da im je subina i do deset metara, a u njenim vodama često se mogu videti i slatkovodne meduze. Jezera su tokom letnjih meseci omiljeno izletište ne samo kupača i rekrativaca, već i pecaroša.

Trojanov (Trajanov) grad

Trojanov grad predstavlja ostatke rimskog vojnog utvrđenja na planini Cer. Utvrđejnje je podignuto u 3. veku nove ere, da bi se odbranila i čuvala rudarska okna u okolini. Arheološka istraživanja utvrdila su veliki broj rudnih nalazišta kalaja na planini kao i praistorijsko naselje nedaleko od Trojanovog grada. Trojanov grad je slovenski naziv utvrđenja, a potiče od mitološkog verovanja starih Slovena da u njemu živi demon Trojan koji je obljubljivao i jeo žene. Ruševine utvrđenja nalaze se na oko 600 metara nadmorske visine i do njih se dolazi oko 800m dugom pešačkom stazom kroz šumu.

Ostaci Trojanovog grada (FOTO: Milan Vasić)

Spomen - kosturnica na Ceru

Nalazi se u selu Tekeriš, u okviru memorijalnog kompleksa Cerska bitka. Podignuta je u čast vojnicima poginulim u Cerskoj bici tokom Prvog svetskog rata. Cerska bitka odigrala se od 15. do 24. avgusta 1914. godine i predstavlja veličanstvenu, a ujedno i prvu pobedu Saveznika u Prvom svetskom ratu. Srpska vojska, predvođena đeneralom Stepom Stepanovićem nanela je velike gubitke austrijskoj vojsci i izvojevala prvu pobedu u ratu. Spomen-kosturnica izgrađena je u obliku prirodne stene i visoka je deset metara. U njenim temeljima sahranjeni su posmrtni ostaci vojnika koji su poginuli tokom bitke. Na spomeniku se ističu štit sa krstom, kruna, četiri ocila i sedam spomen ploča.

Manastiri

Manastir Radovašnica nalazi se na Ceru, u hrastovoj šumi. Prvi put se pominje u 16. veku kao manastir Kosanik. Smatra se da je zadužbina kralja Dragutina ili nekoga od njegovih velmoža. Tokom Drugog svetskog rata potpuno je uništen da bi u poslednjih deset godina bio ponovo obnovljen.

Manastir Čokešina nalazi se u istoimenom selu koje je ime najverovatnije dobilo po vojvodi Bogdanu Čokeši koji je obnovio manastir početkom 15. veka. Smatra se da je izgrađen u 14. Veku, a u podu crkve mogu se videti dve ploče iz 15. veka. Manastir je spaljen u 18. veku od strane Osmanlija, a na temeljima stare crkve nikla je nova koja je takođe porušena tokom Prvog srpskog ustanka. Današnja crkva sagrađena je početkom 19. veka zahvaljujući knezu Milošu i njegovom bratu Jevremu.

Vedran Petrovic Manastir Cokesina
Manastir Čokešina (FOTO: Vedran Petrović)

Manastir Petkovica nalazi se na severnim padinama Cera. Pretpostavlja se da je podignut u 13. Veku, a kao ktitor se navodi kralj Dragutin Nemanjić. Prvi put zvanično se pominje tek u 16. veku, u turskim knjigama poreza. Za vreme Kočine krajine u manastiru su živeli austrijski oficiri i vojnici. Početkom 19. veka manastir je opusteo, ali je zalaganjem kneza Miloša ponovo obnovljen oko 1836. godine.