Pančevo | Top 10 u gradovima Srbije

Narodna bašta

Narodna bašta jedno je od najomiljenijih mesta za relaksaciju i odmor svih generacija Pančevaca. Nastala je po ugledu na nemačke parkove, a po zahtevu austrijskog feldmaršala Mihovila Mihaljevića. Smeštena u širem centru grada, prostire se na površini od oko 15 hektara i predstavlja najveći prirodni park u gradu. Kroz istoriju, park je menjao svoj izgled, od gotovo zapuštenog do jednog prijatnog i ugodnog mesta za druženje i rekreaciju sa bogatim sadržajem - uređenim stazama za šetnju i džoging, igralištima za decu, spravama za rekreaciju, kafićem, veštačkom stenom za penjanje, skejt parkom i binom za održavanje koncerata, a tokom letnjih dana ovde se može videti i veliki broj nasmejanih mladenaca koji su u potrazi za što lepšom fotografijom. Da je u pitanju prava urbana oaza jasno je već na prvi pogled jer raznovrsnost flore i maštovite cvetne dekoracije posetioce ostavljaju bez daha, naročito one koji se prvi put prošetaju parkom. Za Pančevce je to već provereno mesto za beg od vrelih letnjih dana i svojevrsna urbana oaza.

Narodna bašta (FOTO: Violeta Stanković)

Muzej starovremenih motocikala

I ljubitelji i poštovaoci starih vozila naći će sebi „zanimaciju” u Pančevu. Naime, na samo desetak minuta laganog hoda od centra grada nalazi se jedan neobičan muzej koji će vas poput vremeplova vratiti u tridesete godine prošlog veka, bar što se automobilizma tiče. U pitanju je Muzej starovremenih motocikala čija stalna postavka predstavlja najvredniju zbirku ove vrste na Balkanu, pružajući vam mogućnost da upoznate preko sto modela motocikala iz perioda 1930-1960 godine. Među brojnim starovremenim motociklima nalazi se i nekoliko „old tajmer” automobila od kojih se posebno izdvaja Pontiac kabriolet iz 1928. godine. Osnivač ovog interesantnog i nesvakidašnjeg muzeja je Dragan Markušev, koji već preko 30 godina prikuplja i restaurira ova vozila. Muzej je otvoren za posete svakog dana uz obaveznu prethodnu najavu putem telefona na broj 063/240-817.

Narodni muzej

Narodni muzej u Pančevu je jedan od najstarijih muzeja u Srbiji. Osnovao ga je 1923. godine istoričar i arheolog dr Borislav Jankulov. Od 1965. godine nalazi se u samom centru grada i smešten je u impozantnom zdanju, izgrađenom 1933. godine u duhu klasicizma, u kome je prvobitno bila smeštena uprava grada - pančevački Magistrat. Iako je isprva muzej bio tek mala ustanova sastavljena od privatnih zbirki, danas predstavlja kompleks koji obuhvata više odeljenja i poseduje veliki broj eksponata sa prostora Pančeva i okoline, odnosno južnog Banata. Među najvrednijim eksponatima nalaze se čuvena slika Paje Jovanovića „Seoba Srba”, zatim zbirka slika Uroša Predića, Zastava srpskog Vojvodstva iz 1848. godine, keramički predmeti stari preko 7 000 godina iz perioda starčevačke kulture i još mnogo interesantnih i istorijski značajnih artefakata. Muzej radi svakog dana od 10 do 19 časova.

Gradska šuma

Nedaleko od samog centra grada, na desnoj obali Tamiša, gotovo skrivena od očiju javnosti i poznata uglavnom samo među strastvenim avanturistima i ljubiteljima prirode, nalazi se Gradska šuma - idealno mesto za sve one koji vole da uživaju u šetnji prirodom. I sam dolazak do Šume predstavlja avanturu jer se u nekim delovima godine to može učiniti jedino čamcem, koji polazi svakodnevno sa gradskog keja. Ova svojevrsna močvarna oaza udaljena je svega nekoliko stotina metara od gradske vreve i poznata je po raznovrsnoj fauni, a samo neki od njenih predstavnika su crne rode (zakonom zaštićena i jedna od najugroženijih ptica u Evropi), divlje svinje, srne, sive čaplje, fazani, lisice. Za sve one koje žele da se upoznaju sa prirodom koja se nalazi „ispred nas“, uživaju u svežem vazduhu i cvrkutima ptica, napravljena je pešačka staza od 4 km koja kroz šumu prati obalu Tamiša.

Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara

Na svega četrdesetak kilometara istočno od Pančeva nalazi se najveća kontinentalna peščara u Evropi, takozvana „evropska Sahara”, površine oko 35 000 hektara. Za postanak ovog neobičnog oblika reljefa zaslužni su u prvom redu košava i specifičan geografski položaj na kome je ovaj periodični vetar (po „izlasku” iz Đerdapske klisure) hiljadama godina razvejavao i taložio dunavski nanos. Zahvaljujući specifičnoj klimi i zemljištu, kao i odsustvu površinskih voda, ovaj deo Banata odlikuje se danas atipičnom florom, faunom i uopšte veoma jedinstvenim krajolikom, te je iz tog razloga proglašen za specijalni rezervat prirode pod zaštitom države. Svojim neobičnim reljefom u kome se javljaju i tipične peščane dine, Deliblatska peščara tokom cele godine privlači veliki broj turista - biciklista, šetača, biologa, ljubitelja prirode i rekreativaca. Takođe, poznata je i kao jedna od omiljenih lokacija strastvenih lovaca iz celog sveta, a veliki značaj ima i u edukativnim i sportskim aktivnostima dece. U okviru kampa „Čardak” tokom cele godine organizuju se rekreativne nastave, sportski kampovi, pešačke ture i mnoge druge uzbudljive aktivnosti. U ovim prelepim peščanim predelima snimani su i legendarni kadrovi poznatih filmova kao što su Džingis-kan, Ko to tamo peva, Varljivo leto ‘68, Boj na Kosovu i drugi.

Deliblatska peščara (FOTO: Nikola Igračev)

Auto-kamp Jabukov cvet

Kamp „Jabukov cvet“ nalazi se na tridesetak kilometara od Pančeva, nedaleko od sela Banatski Brestovac. Smešten na obali Dunava, ušuškan među stablima stare borove šume i brojnih voćnjaka jabuka, preko cele godine privlači veliki broj kampera, a pogotovo u sezoni koja traje od aprila do novembra. Naročito je popularan među ljubiteljima lova i ribolova, ali i među avanturistima i prirodnjacima. U okviru kampa se nalaze i sportski tereni za sve koji vole aktivan odmor, a osim toga, kamp je kompletno opremljen i strujom, vodom, toaletima, a poseduje i sanitarnu i čuvarsku službu. Stoga, ukoliko nalazite užitak u spremanju riblje čorbe, mirisu borova, pecanju i rasterećenom prirodnjačkom načinu života – Jabukov cvet je kamp koji ne bi trebalo da zaobiđete.

Reka Tamiš i katamaran Panuka

Spora ravničarska reka Tamiš, poput svoje „komšinice” Tise, izvire u Karpatima i dobrim delom svog toka teče kao brza planinska reka. Tek spuštanjem u niziju rumunskog Banata ona usporava svoj tok i preobraća se u mirnu, ali ćudljivu, panonsku i ravničarsku reku kakvom je Pančevci i Banaćani poznaju. Svega par kilometara od centra grada, ova reka uliva se u Dunav i na tom mestu se, već više od sto godina, nalazi i jedini par svetionika na celom toku Dunava - takozvane kule na Tamišu. Ove kule ujedno predstavljaju i jedan od simbola grada Pančeva, a od 2003. godine nalaze se na spisku spomenika kulture od velikog značaja i pod zaštitom su države. Duž celog toka Tamiša Pančevo je gotovo jedini industrijski grad što je veoma pozitivno uticalo na razvoj celokupnog ekosistema u neposrednom slivu reke. Obale Tamiša su, stoga, poznate po prostranim močvarnim šumama, kao i po raznovrsnom biljnom i životinjskom svetu. Od 2017. godine u okviru turističke ponude Pančeva organizuju se i redovne ture vožnje katamaranom „Panuka”, za sve one koje žele da se provozaju rekom, uživaju u prirodi i jedinstvenom pogledu.

Verski objekti

Hram Preobraženja Gospodnjeg podignut je krajem 18. veka, a zbog svoje jedinstvene arhitekture i ikonostasa koji je oslikao Uroš Predić spada u kulturna dobra od izuzetnog značaja.

Na samom ulasku u grad, pri samom prelasku tamiškog mosta naziru se čuvena „dva tornja” pravoslavnog Hrama Uspenja Presvete Bogorodice, verovatno i najpoznatije crkve u Pančevu. Sagrađena je pre više od dva veka, u periodu između 1807. i 1811. godine, od priloga koji su donirali građani, među kojima se našao i vođa Prvog srpskog ustanka, Đorđe Petrović Karađorđe - u znak zahvalnosti pančevačkim Srbima za doprinos koji su dali učešćem u ustanku.

Rimokatolička crkva Župa Svetog Karla Boromejskog izgrađena je 1757. godine i danas predstavlja jedinu crkvu u Pančevu u kojoj se još uvek mogu čuti zvuci orgulja. Crkva je smeštena u samom centru stare varoši, tik uz pančevačku Gimnaziju, koja takođe spada u jednu od lepših građevina u Pančevu. Građena u klasicističkom stilu i poznata po velikanima koji su je pohađali poput Mihajla Pupina, Uroša Predića, Laze Kostića, Miloša Crnjanskog, Vase Živkovića i mnogih drugih.

Crkvu Svete Ane, 1923. godine podigao je Đorđe Vajfert kao svoju zadužbinu i posvetio je svetiteljki po kojoj se zvala i njegova majka.

Manifestacije

U mnoštvu lokalnih manifestacija koje se održavaju tokom čitave godine, izdvajamo neke od najposećenijih i najpopularnijih.

SLANINIJADA U KAČAREVU

Potpuno jedinstvena manifestacija gastronomskog karaktera, kačarevska Slaninijada predstavlja nezvanično najveći sajam slanine i suhomesnatih proizvoda na svetu. Od 1987. godine svakog februara u malom južnobanatskom selu Kačarevu, tokom četiri dana trajanja manifestacije, na više lokacija na otvorenom i zatvorenom, okupljaju se stotine izlagača iz svih krajeva Vojvodine, Srbije i sveta izlažući tone i tone slanine i mesnatih proizvoda. Slaninijada u Kačarevu je svojevrsni praznik za sve gurmane i ljubitelje mesa i apsolutni brend ovog sela, svega 15-ak kilometara udaljenog od Pančeva.

PANČEVAČKI KARNEVAL

Ovo je najveći internacionalni karneval u Srbiji i jedan apsolutno spektakularan događaj po kojem grad iz godine u godinu postaje sve prepoznatljiviji i van granica naše zemlje. Od 2003. godine održava se svakog juna i okuplja preko 2000 učesnika iz različitih zemalja, koji u raznovrsnim kostimima i uz zvuke fanfara defiluju centralnim gradskim ulicama uz igru, pesmu i akrobacije. Tokom dva dana trajanja festivala, gotovo svi Pančevci izlaze na ulice i uzimaju učešće u nesvakidašnjoj karnevalskoj atmosferi, koju prati mnoštvo interesantnih maski, šarenilo, dobro rasploženje i koncerti uz koje đuskanje traje do ranih jutarnjih časova. Po uzoru na svetske karnevale, fešta započinje gradonačelnikovom predajom ključa Maestru karnevala, a zvanično se završava spektakularnim vatrometom.

DANI VAJFERTA

Godine 2015. Turistička organizacija Pančeva organizovala je po prvi put manifestaciju „Dani Vajferta” u znak sećanja na velikog industrijalca, pivara i prvog guvernera Narodne banke Srbije. Od tada, festival se održava svake godine sredinom juna u trajanju od tri dana, i za samo pet godina postao je najznačajnija manifestacija grada Pančeva. Na više lokacija u centru grada ovaj festival podrazumeva raznovrstan obrazovno - zabavni program praćen predavanjima, kreativnim radionicama, degustacijama hrane i pića, promocijama zanatskih kraft pivara i starih zanata, te nastupima kulturno-umetničkih društava i koncertima domaćih i regionalnih zvezda popularne muzike. Tokom festivala svim posetiocima omogućeno je da kroz organizovanu Vajfertovu turu, tokom niza predavanja i obilazaka upoznaju zaostavštinu znamenitog Pančevca svom gradu.

Djordje Vajfert

Poznati Pančevci

Uroš Predić (1857-1953), jedan od najvećih srpskih slikara – realista, akademik i osnivač Udruženja likovnih umetnika u Beogradu. Autor je nebrojenih portreta srpskih akademika i jedan od najvećih srpskih ikonopisaca. Iako ne rođeni Pančevac (rođen je u Orlovatu, obližnjem selu zrenjaninske opštine), pohađao je gimnaziju u Pančevu i za života ostavio dubok umetnički trag u ovom gradu, čija gimnazija danas nosi njegovo ime.

Nebojša Glogovac (1969-2018), jedan od najvećih i najvoljenijih srpskih filmskih i pozorišnih glumaca, iako rođen u Trebinju, kao dečak je sa porodicom došao u Pančevo gde je odrastao, školovao se i živeo do polaska na Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu.

Đorđe Vajfert (Georg Weifert, 1850-1937) pančevački „Švaba” i verovatno najveći srpski industrijalac u istoriji. Veliki vizionar i privrednik, pivar i finansijer velikih rudarskih istraživanja u istočnoj Srbiji, te prvi guverner Narodne Banke Srbije. Smatrajući sebe Srbinom nemačkog porekla, učestvovao je u balkanskim ratovima i ličnim kapitalom pomagao srpsku vojsku tokom Velikog rata. Veliki dobrotvor i humanista, podizao je škole i ambulante širom Srbije. Njegov veličanstveni portret, rad Uroša Predića, nalazi se na počasnom mestu svečane sale Narodne banke Srbije.