Mihailo Petrović - Alas | Poreklo naziva ulica

Mihailo Petrović - Alas (1868 – 1943) bio je najveći srpski matematičar svog vremena, univerzitetski profesor i akademik, filozof, putopisac, alas i po svemu jedan od najznamenitijih Srba u istoriji.

Rođen je i odrastao na beogradskom Kosančićevom vencu, u svešteničkoj familiji. Osnovnu školu, gimnaziju i studije matematike završio je u Beogradu, a razdoblje njegovog školovanja verno je opisano u romanu Milovana Vitezovića, a potom i ekranizovano u filmu i seriji „Šešir profesora Koste Vujića“.

Kao izrazito darovitog momka, put daljeg obrazovanja Mihaila Petrovića, kao državnog stipendistu, odvodi u Pariz, na prestižnu Sorbonu, gde je stekao diplome iz matematike i fizike, te postao doktorom matematičkih nauka.

Po povratku iz Francuske, sa samo 26 godina postaje profesor na Prirodno-matematičkom odseku Velike škole u Beogradu, preteči budućeg Beogradskog univerziteta, čiji će predavač biti do penzinosanja. Samo pet godina od postavljanja za profesora, kao 31-godišnjak, Mihailo Petrović – Alas postao je i redovni član Srpske Kraljevske Akademije.

Jedan od najvećih svetskih matematičara u svoje vreme tvorac je i nekoliko originalnih izuma i patenata, među kojima se naročito ističe hidrointegrator – prva analogna računarska mašina za rešavanje diferencijalnih jednačina na principu kretanja tečnosti, za koju je dobio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi patenata 1900. godine.

U posrednoj vezi sa ovim izumom je, pored matematike, još jedna ljubav Mike Alasa, po kojoj je ovaj naučnik i dobio svoj čuveni nadimak. Naime, Mihailo Petrović bio je poznat i kao jedan od najstrastvenijih ribolovaca i najčešće viđanih lica na Savi i Dunavu. Njegova ljubav prema vodi, prevazišla je pecanje i ribolov kao takav - Mika Alas postao je izvrstan stručnjak i na ovom polju, učestvujući u donošenju međunarodnih regulativa o rečnom ribolovu.

Manje je poznato da je veliki matematičar bio i učesnik oba balkanska, kao i Prvog svetskog rata, sa činom rezervnog potpukovnika.

Veliki putnik i avanturista u duši, obišavši bezmalo čitavu Evropu, uredno je zapisivao i prenosio svoje utiske o drugačijim ljudima i predelima, a bio je verovatno i prvi Srbin koji je obišao severni i južni pol.

Za Miku Alasa se, međutim, osim blistavog uma i izuzetnog ugleda u društvu, vezuju i određene kontroverze proistekle iz njegovog bliskog prijateljstva sa kompromitovanim prestolonaslednikom, princom Đorđem Karađorđevićem. Veruje se da, zbog toga, veliki naučnik nikada nije postao predsednik Srpske kraljevske akademije, iako je u više navrata bio predlagan od strane kolega, najuglednijih profesora i akademika.

Ulica Mihaila Petrovica, Mike Alasa

To svakako nije umanjilo njegov ljudski i naučni značaj, kao ni epitet jednog od najpopularnijih Beograđana u periodu između dva svetska rata.

Drugi svetski rat našao ga je u poznim godinama, ali se i tada odazvao pozivu, kao rezervni oficir Jugoslovenske kraljevske vojske. Kratko vreme je proveo u nemačkom zarobljeništvu, ali je zbog bolesti i (moguće) velikog međunarodnog ugleda, pušten na slobodu.

Mihailo Petrović - Alas umro je u 75. godini, u svojoj kući na Kosančićevom vencu, koja danas predstavlja zakonom zaštićeni spomenik kulture.

Ime slavnog naučnika danas nosi Društvo matematičara Srbije, brojne škole i udruženja, kao i brojne ulice u manjim i većim gradovima Srbije.