Zemun | Imena beogradskih kvartova

Naselje sa istorijom dugom čak nekoliko milenijuma, Zemun je sredinom 30-ih godina prošlog veka administrativno postao deo Beograda, a tek posle Drugog svetskog rata i jedna od gradskih opština.

Ipak, uprkos masovnom naseljavanju Beograda poslednjih decenija, širenju grada u svim pravcima i podizanju modernih stambenih blokova, Zemun je uspeo da zadrži svoju autentičnost i do danas, na veliki ponos svojih žitelja kojih ima preko 180 000.

Iako je kroz istoriju nosio razna imena (Taurunum, Malevilla, Semlin, Zimony...), današnji naziv Zemuna je slovenskog porekla i pretpostavlja se da je izveden iz termina „zemunica“ koji se i danas koristi u našem govoru, a označava kuću ukupanu u zemlju. Ako se zna da su prve kuće na ovom području nastale upravo ukopavanjem u lesni plato koji se izdiže nad desnom obalom Dunava, a da se i danas podrumi starih Zemunaca nalaze ukupani u ovoj mekoj steni, naziv naselja je sasvim logičan.

Današnji Zemun spada u veće beogradske opštine, fizički je sjedinjen sa Novim Beogradom, a prostire se sve do Ugrinovaca, na površini od oko 150 kvadratnih kilometara. Ugrubo, gradski deo Zemuna podeljen je na Donji, Gornji i Novi grad, te Zemunski kej, naselja oko čijih imena ne bi trebalo da bude nedoumica. Ipak, unutar i između njih nalazi se mnoštvo kvartova za čije nazive mnogi današnji Beograđani verovatno nikada nisu ni čuli.

Pogled sa Gardoša
Pogled sa Milenijumske kule na Zemun i Beograd

Retenzija

Omanji zemunski kvart, koji se „naslanja“ na novobeogradsku opštinu, a omeđen je ulicama Džona Kenedija, Prve pruge, Bulevarima Mihajla Pupina i Nikole Tesle, naziva se pomalo neuobičajeno za jedno urbano gradsko naselje. Naime, vekovima pre nego što se Beograd proširio i na levu obalu Save, ovo područje bilo je poznato po redovnom sezonskom izlivanju Dunava i visokim podzemnim vodama. Sa naseljavanjem novog dela grada morale su se preduzeti određene hidrotehničke mere protiv plavljenja – izgrađena je retenzija, podzemni kolektor za prikupljanje viška podzemnih voda, po kome je i ceo kvart dobio ime.

Gardoš

Za mnoge najatraktivniji deo Zemuna, smešten na padinama brdašceta na čijem se vrhu nalazi prepoznatljiva Milenijumska kula (kula Sibinjanin Janka), glavni simbol Zemuna, naziva se Gardoš. Ovaj kraj, karakterističan po uskim, strmim i (pretežno) kaldrmisanim ulicama, obuhvata prostor između ulica Cara Dušana, Keja oslobođenja, Nade Dimić i Karamatine i predstavlja jedan od najstarijih delova Zemuna. Zvučno ime zapravo ima vrlo jednostavno objašnjenje – kombinaciju slovenske reči grad i karakterističnog mađarskog izgovora, jer je Zemun vekovima bio deo Ugarske kraljevine.

Milenijumska (Gardoš) ili kula Sibinjanin Janka
Milenijumska kula, simbol Gardoša i Zemuna

Muhar

Manja udolina oko najpoznatije zemunske raskrsnice, u kojoj se dodiruju Gardoš, Donji i Gornji grad, danas se zvanično naziva Trg Branka Radičevića, ali u glavama stari(ji)h Zemunaca i dalje živi kao Muhar. Naziv je dobio po Ivanu Muharu, jednom od najbogatijih zemunskih predratnih trgovaca, čija se kuća i danas nalazi na uglu Glavne i ulice Vasilija Vasilijevića.

Ćukovac

Brdašce i kvart koji je Muharom odvojen od Gardoša, a neformalno ograničen ulicama Cara Dušana, Cetinjskom, Ugrinovačkom i Novogradskom, naziva se Ćukovac i takođe pripada jezgru starog Zemuna. Moglo bi se pretpostaviti da jedno od lepših i mirnijih zemunskih naselja naziv nosi po prepoznatljivoj gradskoj ptičici ćuk, vrsti sove koja se u prošlosti verovatno masovno gnezdila u ovom kraju.

Ćukovac, Zemun
Pogled na Dunav i Gardoš sa Ćukovca (FOTO: Nicolo, License: CC BY 3.0)

Kalvarija

Još jedan kvart koji imenom svedoči o multietničkoj i multikonfesionalnoj istoriji Zemuna jeste Kalvarija, naselje smešteno takođe na lesnom brdašcetu, a koje bi se ugrubo moglo ograničiti ulicama Tošin bunar, Teodora Hercla, Marije Bursać i Laudonovom. Poput mnogih istoimenih kvartova u Evropi, Kalvarija svoje ime duguje latinskom nazivu za brdo na kome je razapet Isus. Od sredine 18. veka do Drugog svetskog rata, na ovom području je navodno postojao i put u obliku krsta koji je simbolizovao Hristovo raspeće. U posleratnoj urbanizaciji, ovaj put je izgubio prvobitni oblik i značenje, ali je ime kvarta ostalo u upotrebi i do danas.

Naselje Sava Kovačević

Blok stambenih zgrada, smešten u centralnom delu današnjeg Zemuna, a omeđen ulicama Dragana Rakića sa dve strane, Prvomajskom i Gornjogradskom nosi naziv po partizanskom komandantu i heroju socijalističke revolucije u Jugoslaviji, poginulom tokom bitke na Sutjesci 1943. godine.

Naselje Sava Kovačević, Zemun
Naselje Sava Kovačević, Zemun (FOTO: Google Street View)

Naselje Sutjeska

Susedno naselje koje ograničavaju ulice Šilerova, Kačarevska, Zagorska i Prvomajska, nosi naziv po hercegovačkoj reci u čijem se kanjonu odigrala upravo gorepomenuta bitka, jedna od značajnijih u Drugom svetskom ratu na prostorima bivše Jugoslavije. Severni i zapadni produžetak naselja Sutjeska, nazivaju se Meandri, odnosno Bački Ilovik (romsko naselje). Pouzdanih zapisa o poreklu imena ovih naselja, nažalost, nema.

Železnička kolonija

Malo naselje u zaleđu Železničke stanice Zemun, oivičeno ulicama Cvijićevom, Jakšićevom, Slovenskom i Geteovom, izgrađeno je krajem 20-ih godina prošlog veka za stanovanje tadašnjih radnika Jugoslovenske kraljevske železnice i njihovih porodica. Stoga nema nikakvih nedoumica oko njegovog naziva koji se zadržao do danas, iako je struktura stanovništva u kraju odavno promenjena.

Naselje Nova Galenika
Naselje (Nova) Galenika (FOTO: Google Street View)

Galenika

Blokovi prepoznatljivih stambenih zgrada između Batajničkog druma i novosadskog autoputa, odnosno industrijskog kompleksa farmaceutske fabrike Galenika i magistralnog puta koji izlazi na Pupinov most, naziva se kao i sama fabrika. Izgrađena 60-ih godina prevashodno za radnike fabrike lekova, Galenika danas predstavlja moderno naselje na periferiji Zemuna, koje je otvaranjem mosta preko Dunava postalo još bolje povezano sa ostalim delovima Beograda.

Altina i Plavi horizonti

Dva najmlađa zemunska naselja, nastala 90-ih godina stihijskim naseljavanjem velikog broja srpskih izbeglica iz Hrvatske, pružaju se sa zapadne strane novosadskog puta, a razdvaja ih železnička pruga koja vodi u istom smeru. Iako se na mestu današnje Altine još u antičko doba nalazio važan punkt za trgovinsku razmenu i komunikaciju dva tada veoma važna grada Sirmijuma i Singidunuma, ni danas nije najjasnije odakle potiče ime ovog naselja. Sa druge strane pruge, naselje Plavi horizonti za svoj ugodni naziv može zahvaliti verovatno baš tom nebeskom plavetnilu koje se tokom vedrih i sunčanih dana ukazuje nad sremskim njivama koje se pružaju svuda unaokolo.

Kako su nastala imena beogradskih kvartova | Voždovac

Kako su nastala imena beogradskih kvartova | Zvezdara

Kako su nastala imena beogradskih kvartova | Palilula