Stevan Hristić | Poreklo naziva ulica

Stevan Hristić (1885 – 1958) bio je jedan od najznačajnijih srpskih kompozitora, osnivač Beogradske filharmonije, muzički pedagog, akademik i tvorac verovatno najpoznatijeg muzičko-scenskog dela u istoriji srpske klasične muzike – baleta „Ohridska legenda“.

Rođen je u Beogradu, u uglednoj činovničkoj porodici, čiji su članovi bili istaknuti ministri u vladi Obrenovića.

Odmalena privučen muzikom, prva znanja iz druge umetnosti dobio je od velikog Stevana Stojanovića Mokranjca.

Studiranjem na čuvenom Konzervatorijumu u Lajpcigu stekao je visoko muzičko obrazovanje i zvanje kompozitora i dirigenta. Usavršavao se na akademijama najvećih evropskih metropola, da bi se uoči Prvog svetskog rata vratio u Beograd i započeo rad na razvoju muzičke umetnosti i unapređenju kulturnog života u Beogradu i Srbiji uopšte.

U periodu između dva svetska rata, bio je jedan od osnivača Beogradske filharmonije i njen glavni dirigent punih 11 godina. Gotovo istovremeno bio je i dirigent Opere Narodnog pozorišta i njen direktor.

Takođe, Stevan Hristić jedan je od osnivača beogradske Muzičke akademije i njen dugogodišnji profesor.

Krunu njegovog umetničkog i pedagoškog rada svakako predstavlja prijem u Srpsku akademiju nauka i umetnosti u svojstvu stalnog člana, kao i funkcija direktora Muzikološkog instituta u okviru iste.

Stvaralaštvo Stevana Hristića moglo bi se svrstati u epohu kasnog romantizma, u kome su sjedinjeni elementi narodnog folklora i moderne evropske klasične muzike. Muzičkoj javnosti Srbije predstavio se muzikom za pozorišni komad „Čučuk Stana“ napisanom još 1907. godine, da bi svoje (ispostaviće se) najznačajnije delo napisao tek u poznim godinama života.

Naime, u šarolikom opusu koji je tokom decenija obuhvatao scenske, duhovne, horske i koncertne kompozicije, kao najznačajnije delo izdvaja se balet „Ohridska legenda“, prvi put odigran 1947. godine. Ljubavna priča u dva čina i četiri slike, zasnovana je na istorijskim i narodnim predanjima i odigrana je više od hiljadu puta, na daskama širom Evrope.

Kao istaknuti umetnik, Stevan Hristić dobitnik je više odlikovanja za doprinos razvoju kulture na našim prostorima. Godine 1950. postao je i prvi predsednik Udruženja kompozitora Srbije.

Ulica Stevana Hristića

Umro je u 74. godini u Beogradu, a sahranjen je u veličanstvenoj grobnici u Aleji velikana, na beogradskom Novom groblju.

Osim brojnih muzičkih škola širom Srbije, ime velikog kompozitora Stevana Hristića danas nose i ulice u nekoliko gradova Srbije.