Ana Frank | Poreklo naziva ulica

Anelis Mari Frank (1929 – 1945) bila je tek jedna od preko šest miliona tragičnih žrtava Holokausta tokom Drugog svetskog rata, ipak možda i najpoznatija zahvaljujući potresnom dnevniku koji je vodila tokom višegodišnjeg skrivanja od nacista, a koji je po završetku rata pronađen i objavljen u milionskim tiražima širom sveta.

Devojčica jevrejskih korena, rođena je u Frankfurtu, u Nemačkoj, nekoliko godina pre nego što će fašisti preuzeti vlast u ovoj zemlji. Otvorena antisemitska politika Nacional-socijalističke partije primorala je porodicu Frank da već 1933. godine napusti domovinu i preseli se u Amsterdam.

Sa nemačkom okupacijom Holandije 1940. godine počinje i otvoreni pogrom nad Jevrejima, pa Ana sa svojom porodicom biva primorana da se skriva. Više od dve godine provela je u takozvanom „tajnom skrovištu“, skrivenim prostorijama zgrade u kojoj se nalazila firma njenog oca. Uz nekolicinu pomagača koji su je snabdevali hranom i osnovnim potrepštinama, porodica je godinama tiho preživljavala u nadi da će izbeći najgore.

Ipak, ni do danas nije poznato ko je i zašto u leto 1944. godine otkrio nacistima skrovište porodice Frank, nakon čega su svi poslati u koncentracione logore, a u kojima su Ana, sestra Margo i majka Edit posle nekoliko meseci, bolesne i iznemogle, jedna za drugom gubile život.

Sticajem okolnosti, otac koji je odmah po hapšenju razdvojen od porodice i za koga su kćerke bile uverene da nije među živima – preživeo je. Po završetku rata i povratku u Amsterdam 1945. godine, do njega je dospeo rukopis Aninog dnevnika koji je devojčica krišom vodila tokom dvogodišnjeg zatočeništva u skrivenoj prostoriji. Čitajući ga i po prvi put upoznavajući unutrašnju i manje poznatu stranu svog deteta, koje više nije bilo među živima, Oto Frank je ponovo i sa velikom tugom proživeo tragične godine.

Konačno, 1947. godine odlučio je da preda rukopis u štampu kako bi ceo svet stekao uvid u autentično svedočanstvo najtragičnije epohe u istoriji Evrope, iz ugla 15-ogodišnje devojčice.

Iako dugo osporavan od strane onih koji su želeli da prikriju sve užase Holokausta, „Dnevnik Ane Frank“ već decenijama unazad predstavlja jednu od najčitanijih knjiga u svetu, prevedenu na više od 40 jezika. Sastavni je deo programa školskih lektira u većini evropskih zemalja, uključujući i Srbiju.

Ulica Ane Frank

Razmišljanja i osećanja devojčice čije je detinjstvo prekinuto naglo i surovo, strepnje i strahovi tinejdžerke koja u svom dnevniku direktno svedoči užasima nacističkog režima, ali koja i pored svega zadržava svoju dečiju nadu u lepši život, postali su svojevrstan simbol stradanja stotina hiljada njenih vršnjaka širom Evrope i sveta, koje je zadesila ista sudbina tokom Drugog svetskog rata.

Datum smrti Ane Frank nije poznat ni danas, a njeni posmrtni ostaci počivaju u masovnoj grobnici sa stotinama njenih sapatnika, na području nekadašnjeg logora Bergen-Belsen. Kuća u kojoj se porodica Frank u Amsterdamu skrivala godinama, danas je pretvorena u Muzej Ane Frank.

U znak sećanja na jednu od najpoznatijih žrtava Holokausta, ime Ane Frank danas nose i ulice u Beogradu, Kragujevcu, Subotici i Bačkoj Topoli.