Despotovac | Top 10 u gradovima Srbije

Manastir Manasija

Jedan od najznačajnijih srpskih srednjovekovnih manastira, Manasija (ili Resava) se nalazi nepuna 2 kilometra od Despotovca, na putu prema selu Bukovac. Zadužbina je despota Stefana Lazarevića, a podignuta početkom 15. veka (između 1407. i 1418. godine). Manastir je utvrđen visokim zidinama sa nekoliko kula osmatračnica unutar kojih se nalazi manastirska crkva posvećena Svetoj Trojici, manastirski konaci i trpezarija. Kao centar kulturnog života srpske Despotovine, Manasija je bila sedište čuvene prepisivačke Resavske škole kojom je podstaknuto intenzivnije širenje pismenosti među srpskim narodom. Tokom šest vekova manastir Manasija je mnogo puta skrnavljen i obnavljan, a današni izgled zadobijao je tokom 20. veka. Od sredine istog uspostavljen je kao ženski manastir. Uprkos brojnim sporenjima genetičara i arheologa, veruje se da u grobnici unutar crkve počivaju mošti ktitora manastira, velikog despota Stefana Lazarevića. Manastir je otvoren za posete svakodnevno, od 8 do 16 časova (novembar - april), odnosno od 8 do 19 časova (maj - oktobar). U neposrednoj blizini manastira, podno njegovih zidina, sredinom avgusta svake godine održava se tradicionalni i najveći viteški festival u Evropi Just Out, koji za cilj ima promociju viteških vrednosti i simbolično posetioce vraća u doba srednjeg veka.

Manastir Manasija (FOTO: Nikola Igračev)

Resavska pećina

Prva i najpoznatija turistička pećina u Srbiji predstavlja zakonom zaštićeni spomenik prirode i nezaobilaznu stanicu na školskim ekskurzijama osnovaca iz gotovo čitave Srbije. Nalazi se 20-ak kilometara istočno od Despotovca, u ataru sela Jelovac i lako je dostupna asfaltnim putem. Otkrivena je ne tako davno, 1962. godine, saradnjom lokalnih čobana i planinara, a široj javnosti postala je poznata tek nakon uređenja, deset godina kasnije. Od skoro 4 i po kilometara istraženih staza, radoznalim posetiocima je na raspolaganju samo 800 metara, ipak sasvim dovoljno da se uvidi sva lepota i raskoš pećinskog nakita i podzemnih dvorana ovog jedinstvenog speleološkog objekta. U pratnji profesionalnih vodiča, ovakvo zadovoljstvo možete sebi priuštiti po ceni od 350 dinara (odrasli), 300 dinara (deca starija od 7 godina) i simboličnih 50 dinara (deca mlađa od 7 godina). Posete su moguće tokom čitave godine, ali je u periodu van letnje turističke sezone neophodno najaviti, odnosno rezervisati posetu pećini (resavskapecina@gmail.com). Da doživljaj za mališane bude kompletniji, u neposrednoj blizini pećine nedavno je izgrađen i avanturistički park.

Muzej ugljarstva

Jedinstveni muzej u Srbiji i regionu nalazi se u malom rudarskom naselju Senjski rudnik, oko 23 kilometra udaljenom od Despotovca i dvadesetak od Ćuprije. Sam Senjski rudnik predstavlja najstariji aktivni rudnik mrkog uglja i najstarije rudarsko naselje u Srbiji, osnovano još sredinom 19. veka. Do Drugog svetskog rata predstavljao je središte jednog od ekonomski najperspektivnijih regiona u zemlji, da bi sa nastupajućim periodom industrijalizacije njegov značaj postao više lokalnog karaktera. Čak i danas, više od jednog i po veka od osnivanja, rudnik ponosno radi odolevajući iskušenjima ekonomske tranzicije. Zahvaljujući upravo ovoj, dugoj i neprekidnoj rudarskoj tradiciji, u ovom gradiću smešten je prvi i jedini Muzej ugljarstva u Srbiji, koji jedinstvenom postavkom koju čini mnoštvo eksponata (ruda, alata, uniformi, mehanizacije i dr.) i fotografija, posetiocima omogućava uvid u istorijski razvoj rudarstva na ovim prostorima i život rudara - od rimskog perioda, preko Srednjeg veka, do danas. Muzej je smešten u autentičnom ambijentu aktivnog rudarskog kompleksa koji dobrim delom i sam predstavlja svojevrsni muzej na otvorenom. Muzej ugljarstva otvoren je radnim danima i subotom od 9 do 17 časova.

Muzej ugljarstva Senjski rudnik (FOTO: Đorđe Marković, CC BY-SA 4.0)

Vodopadi

Resavska pećina je tek nagovestila prirodne lepote kojima okolina Despotovca obiluje. Mnogi će se složiti sa ocenom da vodopadi spadaju među najatraktivnije pojave u prirodi, a u despotovačkoj opštini postoje čak dva. U pitanju su Veliki buk i vodopad Prskalo.

Veliki buk se nalazi u podnožju planine Beljanice, u dolini rečice Vrelo (u slivu Resave), dvadesetak kilometara istočno od Despotovca, odnosno oko 5 kilometara udaljeno od sela Strmosten. Do sredine 90-ih godina prošlog veka i otkrića vodopada na Staroj planini, Veliki buk je predstavljao najviši i najlepši primer vodopada u Srbiji. Ni danas njegova lepota i autentičnost nisu ništa manji, a posebno dolaze do izražaja u drugoj polovini proleća (u vreme visokih voda), kada se sa visine od oko 25 metara velika količina vode, uz zaglušujuću buku, obrušava u maleno i kristalno čisto jezero. Nasuprot tome, nakon izrazito sušnih leta, vodopad ume gotovo da presuši, dok pri jakim zimama zna da bude i u potpunosti okovan ledom. Prelep prizor može se posmatrati sa uređenih vidikovaca koji se nalaze u samom podnožju, ali i pri vrhu vodopada. Svega par kilometara uzvodno nalazi se i živopisni kraški izvor rečice Vrelo pa se utisak može dopuniti jednom relaksirajućom šetnjom do istog, a kompletirati pićem ili ručkom u prelepom ambijentu restorana Vodopad, svega stotinak metara nizvodno.

Vodopad Veliki buk (FOTO: Nikola Igračev)

Prskalo je drugi vodopad u slivu Resave i nalazi se na padinama Kučajskih planina, u dolini ponorske rečice Nekudovo i oko 13 kilometara udaljen od sela Resavice. Lako dostupan u najvećem delu godine, ovaj vodopad visok je 15 metara, siromašan je vodom (čak i u proleće), ali nikada ne presušuje (čak ni pri sušnim letima), dok zimi zbog male količine vode redovno ledi. Svojim neobičnim oblikom predstavlja jednu od najatraktivnijih prirodnih pojava na Kučaju i pravi dragulj opštine Despotovac.

Prašuma Vinatovača

U gornjem toku Resave, na istočnom obodu despotovačke opštine, nalazi se još jedna izrazita prirodna retkost, ne samo u granicama Srbije, već i u čitavom ovom delu Evrope. U pitanju je prastara i netaknuta bukova šuma – prašuma Vinatovača. Noseći ime po potoku Vinatovac koji kroz nju protiče, ova šuma se prostire na površini od oko 37 hektara i stara je, prema procenama, oko 350 godina. Predstavlja jedinstveni objekat geonasleđa Srbije i spomenik prirode pod najstrožim režimom zaštite, u kome ne samo da nije dozvoljena seča drveća, već ni branje bilja odnosno bilo kakvo remećenje jedinstvenog ekosistema (pa ni uklanjanje prirodno srušenih stabala i polomljenih grana). Neka od stabala dostižu visinu i do blizu 50 metara, dok u prečniku imaju i više od jednog metra – retkost koja se još malo gde može videti. Ovaj nivo očuvanosti autohtone bukove šume posledica je najpre njene nepristupačnosti, a onda i reakcije države koja ju je na vreme zaštitila i sačuvala od negativnog ljudskog uticaja. Stići do nje i danas je izazov koji zahteva mnogo energije, volje i pešačenja, pa su njeni ,,gosti’’ najčešće šumari, studenti biologije i šumarstva, te malobrojni avanturisti i ljubitelji prirode.

Park prirode Kučaj - Beljanica

Teritorija despotovačke opštine dobrim delom zalazi u planinske vrleti Beljanice i Kučaja između kojih je utisnuta dolina Resave i koji lepotom i geoekološkim značajem najozbiljnije konkurišu za status novog nacionalnog parka u Srbiji. Navedeni vodopadi, prašuma Vinatovača i Resavska pećina, samo su neki od desetina autentičnih prirodnih atrakcija na ovom području do kojih se, istina, valja malo pomučiti. Ali ako se osmelite i otisnete u planinarsku avanturu koja i ne mora biti previše naporna (zavisno od fizičke kondicije), ovaj kraj će vas ,,baciti na kolena’’ svojom lepotom. Bivajući izgrađene pretežno od krečnjačkih stena, obe planine obiluju pećinama, jamama, podzemnim vodama i izvorima pitke vode. Kako je kraški (krečnjački) reljef poznat po nesvakidašnjim oblicima i pejzažima, mnogobrojne vrtače, živopisne uvale, duboki kanjoni, te nazubljeni grebeni i vrhovi prirediće vam nezaboravni doživljaj u prirodi - dovoljno divljoj da nivo uzbuđenja konstantno bude visok, a dovoljno pitomoj da budete bezbrižni i stoprocentno uživate avanturističkoj šetnji.

Park maketa

Jedinstvena turistička atrakcija u Srbiji nalazi se samo jedan kilometar udaljena od Despotovca, u pravcu Resavske pećine. U pitanju je Park maketa, mesto gde se na površini od oko 30 ari nalazi preko trideset veličanstvenih replika – autentičnih minijatura srpskih srednjevekovnih manastira (manastirskih crkava) među kojima su Žiča, Studenica, Mileševa, Sopoćani, Gračanica, Visoki Dečani, Manasija, Ravanica, Đurđevi Stupovi, Ljubostinja, Lazarica, fruškogorski manastiri i mnogi drugi. Sve makete urađene su izuzetno verno, u razmeri 1:17 u odnosu na realnu veličinu ovih građevina. Ovaj nesvakidašnji park svojom tematikom i ambijentom predstavlja idealno mesto za čas istorije na otvorenom. Budući pod vedrim nebom, Park je otvoren za posete u toplijoj polovini godine, od sredine aprila do kraja oktobra, u periodu od 10 do 19 časova. Cene ulaznica su simbolične – 150 dinara, dok je za grupe obezbeđen i popust.

Park maketa (FOTO: Đorđe Marković CC BY-SA 4.0)

Despotovačka banja

Despotovačka ili Resavska banja nalazi se na izlazu iz grada, u pravcu manastira Manasije, svega jedan kilometar udaljena od centra Despotovca. Iako predstavlja lečilište sa dugom tradicijom i izvorima mineralne vode po kvalitetu veoma slične onoj u Sokobanji, blagodeti Despotovačke banje iz nekog razloga nikada nisu u potpunosti iskorišćene i ,,komercijalizovane’’ kao što je to slučaj kod nekih drugih banja u Srbiji. Ipak, smeštena u podnožju Beljanice, na samoj obali Resave, sa skromnim hotelom Resava kao centralnim banjskim objektom, Resavska banja predstavlja odlično mesto za odmor, rekreaciju i rehabilitaciju od reumatizma, anemije, kožnih i oboljenja digestivnog trakta.

Spomenik despotu Stefanu Lazareviću

Velelepni spomenik despotu Stefanu Lazareviću, sinu slavnog kneza Lazara, podignut je 2007. godine, na 600. godišnjicu početka zidanja manastira Manasije. Visoki Stefan ili Stevan, kako ga u narodu još nazivaju, bio je vladar Srbije punih 38 godina (1389 – 1427). Nasledio je tron kao dečak, u delikatnom trenutku nakon Kosovske bitke i najveći deo svoje vladavine proveo je kao ugarski i turski vazal, u nastojanju da očuva srpsku državu. Za vreme njegove vladavine Beograd je prvi put u istoriji postao prestonica Srbije. Osim kao diplomata, ostao je upamćen i kao jedan od najboljih vitezova i vojskovođa svog vremena, ali i jedan od najvećih srpskih srednjovekovnih književnika i zadužbinara. Spomenik na Trgu despota Stefana izliven je u bronzi i visok je četiri metra, a delo je vajara Zorana Ivanovića.

Парк_у_Деспотовцу Djordje Markovic
Trg despota Stefana Lazarevića (FOTO: Đorđe Marković, CC BY-SA 4.0)

Poznati Despotovčani

Milojko Pantić (1947 - ), dugogodišnji čuveni sportski novinar i televizijski komentator, najpoznatiji po strastvenim TV prenosima fudbalskih utakmica Crvene zvezde sa početka 90-ih godina, među kojima su i legendarni prenosi mečeva Kupa evropskih šampiona iz 1991. godine.