Čekajući beogradski metro

Nema sumnje da je metro najefikasniji vid javnog gradskog prevoza, ali i najskuplji za izgradnju. Da li je to razlog zašto je Beograd među retkim višemilionskim prestonicama u Evropi koje nemaju podzemnu železnicu?

Na ovo pitanje nije lako dati odgovor. Kroz burnu istoriju, naš grad je mnogo puta bio na pragu da dobije javni prevoz kakav zaslužuje. Ipak okolnosti nisu bile naklonjene metro sistemu i mi još uvek nemamo ni laki, ni teški sistem gradske železnice.

U nadi da će se stvari konačno promeniti, hajde da pogledamo ko je, kako i kada imao ambiciju da u glavnom gradu napravi metro.

Metro je sistem gradske železnice koja uglavnom koristi podzemne gradske prostore za prevoz putnika. Ideja je potekla iz potrebe da se građani velikih metropola transportuju brzo i lako, bez obzira na saobraćajne uslove i vremenske prilike. Krajem 19. veka, gužve na ulicama evropskih gradova postaju sve veće i stručnjaci smišljaju plan o reorganizaciji javnog transporta. Najgušće naseljene prestonice Pariz, London, Moskva i Istanbul traže načine da smanje haos koji izaziva ogroman broj stanovnika koji svakodnevno putuju. Prvi podzemni voz počeo je da saobraća u Londonu oko 1863. godine. Ostale prestonice, ubrzo počinju da grade svoje metro sisteme, povezujući najudaljenije kvartove i omogućavajući lak i jednostavan prevoz kroz urbanu džunglu.

Prva studija beogradskog metroa

I Beograd je doživeo naglu ekspanziju između dva rata, pa tadašnje vlasti počinju da razmišljaju o metrou kao mogućem rešenju za saobraćajne gužve.

Za to vreme, naš grad je već imao dobar tramvajski sistem, pa su gradski čelnici smatrali da bi metro bio investicija za budućnost. Tako je nastala studija iz 1938. godine. Ideja je bila da prva linija podzemne železnice poveže Kalemegdan, Terazije, Slaviju i Čuburu. Na žalost, Drugi svetski rat omeo je dalji razvoj ovog projekta, pa je i sama studija objavljena tek 1946. godine. Zbog teških posleratnih uslova, Beograd je morao da stavi izgradnju metroa na čekanje. Ipak, ovaj projekat bio je prvi ozbiljni pokušaj da se izgradi podzemna železnica u našem gradu.

Drugi pokušaj izgradnje metroa

Prvi celoviti koncept metroa napravio je Sava Janjić 1963. godine. Čuveni beogradski gradonačelnik Branko Pešić stajao je iza ovog projekta. Po prvi put izgledalo je da će Beograđani uživati u javnom prevozu kakav imaju evropske metropole. Ovo je bila ambiciozna studija koja je podrazumevala tri linije železnice koje bi se ukrštale u gradskom jezgru. Iako konkretna izgradnja nikada nije počela, projekat iz 1963. otvorio je put svim daljim pokušajima izgradnje metroa u Beogradu.

Moguće je da je najozbiljniji projekat do sada napravljen između 1974. i 1981. godine. U osnovi, radilo se o razradi studije iz 1963. godine koja je podrazumevala pet metro linija. Kombinacija sa regionalnom železnicom i tramvajskim i autobuskim saobraćajem, omogućila bi moderan i jednostavan prevoz građana iz svih delova grada. Uprkos činjenici da su počeli pripremni radovi i da su sredstva bila izdvojena, i ovaj projekat je doživeo neuspeh. Razlog su verovatno politička previranja. Posle dužih odlaganja, gradske vlasti su ga zamenile projektom „Tramvajem u 21. vek”, ali ni on nije u potpunosti završen.

metro 6

Od devedesetih do danas

Raspad Jugoslavije još više nas je udaljio od početka gradnje metroa u Beogradu. Ipak, gradski saobraćaj postajao je sve veći problem. Nagli porast broja stanovnika primorava gradske vlasti da se vrate ideji izgradnje nezavisnog šinskog sistema.

Godine 1997. ponovo se počinje sa traženjem idejnog rešenja za beogradski metro. U poslednjih dvadeset godina, svedoci smo nekoliko studija koje analiziraju najbolje načine da prestonica ipak dobije bilo podzemnu, bilo nadzemnu gradsku železnicu. Tako je projekat BELAM iz 2003. podrazumevao izgradnju poluzavisnog šinskog sistema, tzv. lakog metroa. Uz mnogo polemika i BELAM odlazi u istoriju, a Beograđani sve više trpe posledice zastarelog i nefunkcionalnog javnog prevoza.

Poslednja studija vraća se na ideju teškog metroa i uz određene izmene na trasama treba da spoji Novi sa Starim Beogradom. Time bi se postiglo mnogo u rasterećivanju gradskih mostova i unapređenju brzine transporta putnika sa jedne na drugu stranu grada.

Najnovije informacije najavljuju da bismo prvu liniju metroa mogli da imamo već 2027. godine. Ostaje da se nadamo da će ovaj projekat biti uspešniji od prethodnih.

S obzirom na komplikovanu istoriju beogradskog metroa, postoji bojazan da je naš čuveni pesnik Duško Radović bio u pravu. U jednoj od svojih emisija iskreno se zapitao: „Kada će taj metro? Mnogi Beograđani su već pod zemljom i čekaju”...

Tagovi