Zaječar | Top 10 u gradovima Srbije

Grliško jezero

Grliško jezero se nalazi na oko 15km od centra grada, nedaleko od sela Grlište. U pitanju je veštačko jezero stvoreno 1990. godine na Grliškoj reci za potrebe vodosnabdevanja Zaječara. Odlično mesto za bekstvo iz grada tokom letnjih vrućina. Lepoti ovog jezera doprinosi i zabrana izgradnje građevinskih objekata u neposrednoj blizini tako da okolina oslikava netaknutu prirodu.

FOTO: Miloš Panajotović

Gamzigradska banja

Gamzigradska banja se nalazi desetak kilometara zapadno od Zaječara, nedaleko od puta koji povezuje ovaj grad sa Paraćinom. Jedina je uređena banja u opštini a bila je poznata još za vreme Rimljana na ovim prostorima. Njeno uređenje započeto je 1920. godine a 1978. započela je sa radom i Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Gamzigrad“. Vode Gamzigradske banje koriste se za rehabilitaciju oboljenja krvnih sudova, neurološka, ginekološka oboljenja, ortopedske bolesti i posttraumatska stanja.

Zaječarska Gitarijada

Gitarijada je jedan od najstarijih, najposećenijih i najpoznatijih muzičkih festivala u Srbiji. Organizuje se bez prekida od 1966. godine. Pretežno nastupaju rok sastavi a pored toga što se takmiče mladi rok bendovi iz Srbije i regiona, svake večeri nastupaju i najpoznatiji izvođači sa ovih prostora. Neretko nastupaju i poznati svetski rok bendovi iz sedamdesetih. Tokom Gitarijade održavaju se i brojna kulturno-umetnička dešavanja i performansi u gradu. I ono što je najinteresantnije, ulaz na Gitarijadu je besplatan od osnivanja.

Spomen park-šuma Kraljevica

Kraljevica je najpoznatije izletište u Zaječaru. Ova prostrana četinarska šuma nalazi se nedaleko od centra grada i lako je dostupna. Na Kraljevici se nalaze kompleksi sportskih terena i objekata različite namene. Zaječar je jedan od retkih gradova koji se može pohvaliti da na svega pet minuta od centra grada ima žičaru i ski stazu koja je osposobljena i za noćno skijanje. Pored ovih objekata na Kraljevici se nalaze i hipodrom, vašarište (mesto na kojem se pored vašara organizuje i Gitarijada), trim staza, Dom omladine, Dom izviđača i planinarski dom. Od kulturno istorijskih spomenika mogu se izdvojiti Vešala koja su podignuta u čast stradalih u Drugom svetskom ratu. Takođe u kompleksu se nalaze i tvrđave iz perioda Prvog srpskog ustanka.

Felix Romuliana

Felix Romuliana je jedno od najvećih i najznačajnijih arheoloških nalazišta u Srbiji. Predstavlja rezidenciju rimskog cara Gaja Valerija Maksimijana Galerija, zeta velikog rimskog imperatora Dioklecijana. Grad je nazvao po svojoj majci Romuli. Smatra se da palata nikada nije do kraja završena i da je taj posed od 4. veka pripadao hrišćanskoj crkvi. Tokom seobe naroda u 5. veku razorena je od strane Varvara, a dolaskom Slovena na ove prostore palata je napuštena. Grad se prostirao na oko 6 hektara i imao je 20 kula. Arheološka istraživanja vrše se od 1953. godine, a od 1970. glavni rukovodilac postao je Dragoslav Srejović, jedan od najplodnijih arheologa sa ovih prostora. Upravo on je i potvrdio da je grad koji se istražuje zapravo Felix Romuliana. Ovaj arheološki lokalitet nalazi se na UNESKO-voj listi Svetske kulturne baštine.

Crni i Beli Timok

Kao i Knjaževac, tako je i Zaječar grad na tri reke. Sa juga prilazi Beli Timok, sa zapada Crni Timok i kada se sastanu, nedaleko od grada, formiraju Timok koji se nedugo zatim uliva u Dunav.

Crni Timok izvire na krajnjem zapadu okruga, u opštini Boljevac, u selu Krivi vir. Crni Timok izbija iz malene pećine koju meštani zovu Pećura i zatim se probija kroz kompozitnu dolinu do Zaječara. Na svom toku prolazi severno od planine Rtanj i pored Gamzigradske banje gde skuplja njene tople vode. U Zaječaru, na obalama Crnog Timoka nalazi se nadaleko poznata Popova plaža.

Beli Timok teče iz pravca Knjaževca i nakon pedesetak kilometara toka spaja se sa Crnim Timokom. Protiče kroz nekoliko živopisnih naselja i kroz jednu kratku klisuru – Vratarnicu, poznatu po velikoj borbi iz Prvog svetskog rata kada je zaustavljeno prodiranje Bugara prema severu.

Timok ili Veliki Timok je reka koja od Zaječara teče prema severoistoku i uliva se u Dunav na samom izlazu iz Srbije. Mesto gde se Timok uliva u Dunav ujedno je i najniža tačka u Srbiji i nalazi se 28 metara nadmorske visine.

FOTO: Dunja Marušić

Narodni muzej u Zaječaru

Narodni muzej se nalazi u centru grada u zgradi iz 1927. godine koja je ujedno i spomenik kulture. U muzeju rade četiri stručna odeljenja: istorija, arheologija, istorija umetnosti i etnologija. U sklopu muzeja nalaze se i Zadužbina Nikole Pašića i Radul-begov konak.

Radul-begov konak, spomenik kulture Srbije, jedan je od najstarijih objekata u Zaječaru. Ne zna se tačna godina izgradnje ali se smatra da je stariji od 1883. godine. U njemu je stalna izložbena postavka „Stari Zaječar“ tako da ako vas put nanese u ovaj grad, konak je idealno mesto da se upoznate sa njim.

Zaječarsko pivo

Zaječarska pivara jedna je od najstarijih pivara u Srbiji. Prvo pivo napravljeno je daleke 1875. godine ali je industrijska proizvodnja počela nešto kasnije – 1895. godine. Jedini prekid u radu pivara je imala godinu dana tokom Drugog svetskog rata, a nakon toga radi do danas bez prestanka. Do početka 20. veka pivo se proizvodilo manuelno, a zatim je uvedena parna mašina i električni generator što je do uslovilo i masovniju proizvodnju. Danas se u pivari proizvode svetlo, tamno, pšenično i niskopasterizovano pivo. Vlasnik pivare je jedan od najvećih i najpoznatijih svetskih proizvođača piva – holandski Heineken.

Manastir Suvodol

Manastir Suvodol nalazi se u selu Selačka, posvećena je rođenju Presvete Bogorodice i ima status spomenika kulture. Prvi tragovi verskog objekta vode poreklo iz 11. veka, ali današnji manastir je ipak značajno mlađi. Smatra se da je zadužbina Lazara Hrebeljanovića i da je građen u 14. veku. U sklopu manastira nalazi se i nekoliko konaka od kojih je najstariji iz 1880. godine.

Poznati Zaječarci

Hajduk Veljko Petrović (1780-1813) bio je jedan od najvećih junaka Prvog srpskog ustanka. Rođen je u selu Lenovac, nedaleko od Zaječara i sa svega 22 godine odmetnuo se u hajduke. Veoma plahovita narav i svojeglavost nije ga pripajala nijednom od vođa ustanka iako su ga svi poštovali. Učestvovao je u borbi za Beograd 1806. godine i odlikovan je 1810. godine zlatnim ruskim ordenom za hrabrost. Ostao je poznat i po svojoj poslednjoj rečenici koja je glasila: „Glavu dajem – Krajinu ne dajem“

Nikola Pašić (1845-1926) bio je jedan od najznačajnijih likova srpske političke scene sa početka dvadesetog veka. Osnivač Radikalne stranke a zbog planiranja atentata na kralja Milana 1883. godine osuđen na smrt pa je morao da prebegne u Austriju odakle se vratio tek 1889. godine. Od 1903. do 1918. i od 1921. do 1926. godine vršio je ulogu srpskog i jugoslovenskog premijera. Vodio je parlament i kroz Prvi i Drugi balkanski i Prvi svetski rat.

Zoran Radmilović (1933-1985) bio je jedan od najpoznatijih srpskih glumaca. Tokom mladosti studirao Pravni, Arhitektonski i Filološki fakultet a apsolvirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju. Ostaće upamćen po brojnim ulogama od kojih su najpoznatije Radovan III i Kralj Ibi. U čast velikog glumca, u Zaječaru se organizuje manifestacija pod nazivom „Dani Zorana Radmilovića“ a glavna nagrada se zove „Zoranov brk“.

800px-Spomenik_Zoranu_Radmiloviću_u_Zaječaru

Adam Bogosavljević (1843-1880) bio je srpski političar, predstavnik radikala i zagovornik ideja Svetozara Markovića. Studirao Filozofski fakultet na Velikoj školi u Beogradu ali se pred sam kraj vratio u Zaječar da bi se bavio prosvećivanjem naroda i zemljoradnjom. Kao narodni poslanik zalagao se da se uprava države prepusti zemljoradnicima jer su oni bili najmnogobrojniji deo stanovništva. Na njegovim idejama, nakon smrti stvorena je Narodna radikalna stranka.

Đorđe Genčić (1861-1938) bio je srpski industrijalac, ministar unutrašnjih poslova, gradonačelnik Niša, vlasnik rudnika i jedan od političkih vođa zavere protiv kralja Aleksandra. Kao zadužbinu narodu ostavio je kuću u kojoj se danas nalazi Muzej Nikole Tesle u Beogradu.