Zimske i letnje gume - koliko je zaista važno?!

Iako je već nekoliko godina upotreba sezonskih guma zakonska obaveza u Srbiji, mnogi vozači se i dalje oglušuju o ovo pravilo, te i usred leta na svakom koraku možemo videti automobil koji se kotrlja na zimskim gumama.

Ako je upotreba letnjih guma u zimskom periodu razumljivo i dokazano opasna praksa, mnogi vozači pak upotrebu zimskih guma leti shvataju olako, kao bezazlenu stvar za koju „znamo da ne bi trebalo, ali ne može da škodi“. Razlozi su različiti - od prostog neznanja, preko razumljivih ekonomskih razloga, pa do onih možda i iracionalnih koji uvođenje pravila o sezonskim gumama tumače kao teoriju zavere kako bi se građanima „izvukao još neki dinar“.

Iako je činjenica da kupovina još jednog kompleta guma predstavlja ne mali novčani izdatak, ukazaćemo na još neke, manje poznate, fakte koji se tiču bezbednosti tokom vožnje sa zimskim gumama tokom leta, kao i (ne)ekonomičnosti iste.

Pre svega, trebalo bi istaći da se, bez obzira na to što izgledaju gotovo isto ili imaju koju šaru više ili manje, zimske i letnje gume prave od različitih materijala odnosno smeše materijala koji pokazuju sasvim drugačija fizička svojstva u zimskim i letnjim uslovima.

Letnje gume napravljene su od smeše materijala koji na višim temperaturama pokazuje najbolja svojstva, ali pri niskim temperaturama ove gume postaju tvrđe i kruće, a posledica toga je loše kočenje i klizanje čak i po suvom kolovozu.

Zimske gume, pak, napravljene su od mešavine koja i u zimskim uslovima ostaje mekana. Ta mekoća, uz duboku šaru, omogućava gumi da bolje giba i prijanja na mokru, snežnu ili zaleđenu podlogu. Ali, ono što zimsku gumu čini pouzdanom u zimskom periodu, predstavlja njen značajan nedostatak u letnjem jer ionako „mekana“ smeša u uslovima visokih temperatura još više omekša i utiče na niz performansi vašeg vozila:

  • Zimska guma tokom leta, pri brzini od 100 km/h koči i do 10 metara duže od letnje. Put kočenja zavisi svakako i od mase vozila, ali ovo definitivno nije mala razlika jer u situacijama kada o bezbednosti odlučuju metri i centimetri, 10 metara znači itekako mnogo;
  • Zimska guma se tokom leta lošije ponaša i u krivinama što utiče i na stabilnost vozila;
  • Zimska guma tokom leta, svojom mekoćom i šarama, široko prijanja uz vreo asfalt stvarajući znatno veći otpor nego letnja guma. Veće trenje uzrokuje veću potrošnju goriva, odnosno skuplju vožnju;
  • Usled većeg trenja uzmeđu zimske gume i asfalta, stvara se i određena buka u vožnji koja sa povećanjem brzine i sama raste, što vožnju čini manje prijatnom nego da se ista odvija na letnjim gumama;
  • Zimska guma tokom leta, na vrućem asfaltu, izlizuje se i troši mnogo brže nego u zimskim uslovima. Istovremeno, ona gubi svoja primarna svojstva pa je šteta takoreći „dupla“ - kada dođe zima gume su potrošene, a njihove zimske performanse više nisu iste.
tyre-2400516_1920

Ovo bi trebalo da su dovoljni razlozi da u periodu od 1. novembra do 1. aprila svom automobilu „obujete zimsku obuću“ odnosno da u letnjem periodu, čak i ako još niste, stavite letnje gume.

Iako prekršajne kazne za korišćenje zimskih guma leti nisu predviđene, dovoljan motiv za zamenu guma može biti i ekonomski. Pravovremenom zamenom guma i adekvatnim čuvanjem guma, produžićete njihov vek, a nakon nekoliko godina shvatiti da ste verovatno i novčano bolje prošli nego da ste na svake dve godine kupovali komplet guma, jer kako se to u narodu kaže „ko ne plati na mostu, plati na ćupriji“. A o bezbednosnim rizicima, izlišno je i raspravljati.